KRATICE Poslodavci uče titule na latinskom

Page 2

• Dosad, barem prema mom saznanju, nismo imali upita poslodavaca o značenju kratica, ali bilo ih je mnogo o razinama studija: što je preddiplomski studij, a diplomski studij, koje kompetencije ima diplomac i slično – kaže Olga Šarlog Bavoljak, akademika tajnica Sveučilišta u Zagrebu, članica Povjerenstva Rektorskog zbora koja je sudjelovala i u određivanju kratica akademskih naziva.

Počela upotreba – Kad je riječ o popisu i kraticama akademskih i stručnih naziva i akademskih stupnjeva koji se objavljaju u Narodnim novinama, to je, prema Zakonu o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, u nadležnosti Rektorskog zbora visokih učilišta. Rektor zbor imenovao je povjerenstvo koje je od svih visokih učilišta u Hrvatskoj prikupljalo podatke o studijskim programima koji se izvode nakon uvođenja Bolonje. Stari, predbolonski programi nisu obuhvaćeni popisom. U popisu su vidljivi naziv, razina i trajanje programa, ECTS bodovi, akademski ili stručni naziv ili akademski stupanj te kratica na latinskom. U osmišljavanju tih kratica Povjerenstvu su pomagali latinisti Sveučilišta u Zagrebu – kaže Šarlog Bavoljak.

Prema informacijama posrednika u zapošljavanju i iz gospodarstva, poslodavci u oglasima za posao starim akademskim nazivima polagano dodaju ‘bolonjske’. No neki samo naznače da kandidat treba imati višu ili visoku naobrazbu. Pretpostavka je da je riječ o poslodavcima koji će svojim internim metodama modificirati novi kadar koji je ionako samo teoretski, a često ni toliko spreman za posao.

Inertno tržište – Promjene na tržištu rada općenito teku sporo pa je tako i u ovom slučaju. Neki poslodavci prihvatili su nove akademске nazive te u oglasima traže prvostupnike ili magistre struke. Neki u oglasu navode i stare i nove akademске titule, a neki pak to zaobilaze tražeći kandidate samo više ili visoke stručne spreme.

Budući da određeni broj poslodavaca u oglasima navodi da traži prvostupnike ili magistre struke, možemo zaključiti da, još polako, prihvaćaju nove akademске titule.

Međutim, veće razlike u tretmanu kandidata sa ‘starim’ i ‘novim’ titulama nismo primijetili. Naime, kandidati koji sada izlaze s fakulteta kao prvostupnici pri zapošljavanju ulaze u neki program interne edukacije u tvrtki, što je bila ustaljena praksa i za kandidate sa starim titulama.

To se odnosi na početničke pozicije, dok se kod specijalističkih ili viših pozicija više gleda na prethodno radno iskustvo, a ne na samu akademsku titulu – kaže Marko Oltean, voditelj prodaje i odnosa s klijentima iz tvrtke MojPosao.

Oltean sporost promjena u navođenju novih akademskih naziva opravdava relativnom novosti. Na tržištu rada samo je nekoliko generacija uz čije ime na diplomama piše, primjerice, univ. bacc. oecol. ili mag. ing. nav. arch. i slično. Stoga je zasad riječ o fazi prilagodbe na nove akademске nazive.

Ni u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje nisu uočili da poslodavci u traženju djelatnika učestalo rabe ‘bolonjske’ akademске nazive. Zasad to uredno čini samo državna uprava.

• Prema našim iskustvima poslodavci ne inzistiraju na zapošljavanju prvostupnika ili radnika koji su obrazovanje stekli prema prošlom programu, još rabe staro nazivlje, pa čak i onda kada zapošljavaju prvostupnike. Primjerice, još uvijek, ne samo poslodavci nego i šira javnost navode razine obrazovanja kao što su visoko i više obrazovanje. Od poslodavaca koji su promijenili nazive u svojim natječajima za posao uglavnom je riječ o državnoj upravi, stavili su nazive magistar/magistra ili stručni prvostupnik/ica, primjerice, građevinske struke – kažu u HZZ-u.