Page 2
shvati o kojem je tržištu riječ i koji se novac tu okreće, onda je jasnije zašto i u Hrvatskoj raste interes za halal proizvodnju. Trenutačno se halal tržište procjenjuje na 635 milijardi američkih dolara na godinu, a Hrvatska je regionalni lider u halal proizvodnji. Očekuje se da će do kraja godine, uz postojećih 20 tvrtki još toliko njih, uglavnom prehrambenih, dobiti certifikate za halal kvalitetu. Inače, Halal standard predstavlja ukupnost karakteristika proizvoda koji su u skladu s islamskim propisima te su kao takvi dopušteni potrošačima islamske vjeroispovijesti. Naravno, to ne znači da ih ne mogu konzumirati i potrošači drugih vjera ili ateisti. No unatoč svim ti certifikatima i oznakama koji bi trebali jamčiti kvalitetu i sigurnost prehrambenih proizvoda intrigira i pitanje na što sve kupci moraju paziti pri njihovoj kupnji.
Ravnateljica Hrvatske agencije za hranu dr. sc. Zorica Jurković objašnjava da na svakom prehrambenom proizvodu moraju obvezno biti označeni sljedeći podaci: naziv hrane, upute za uporabu, mjesto podrijetla, rok trajanja, popis sastojaka, označavanje količine određenih sastojaka, naziv i adresa proizvođača ili onoga tko hranu pakira, uvjeti čuvanja i upotrebe, neto količina itd. No, vodeći brigu o potrebama različitih ciljnih skupina potrošača, mnogi se proizvođači odlučuju i na neobvezne podatke kao što su hranjiva vrijednost, prehrambene i zdravstvene tvrdnje te slikovne oznake (ekoproizvod, europska vegetarijanska oznaka i sl.). Jurković ističe da je označavanje hrane jedno od najslužbenijih zakonski uređenih područja vezanih uz hranu, te da je zaštita potrošača u slučajevima kada hrana predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje mnogo jednostavnija ako je hrana ispravno označena.
