Kušavaju se osposobiti nesposobni. Prema njegovu mišljenju, kad je riječ o poimanju osnovnih termina u inovativnosti, trebalo bi krenuti ispočetka i isto tako uložiti napore da se promijeni mentalitet i stvori društvo koje inovativnost traži, cijeni i nagrađuje.
Ugradnja sustava inovativnosti u tvrtkino poslovanje stoga nije ni jednostavan ni bezbolan proces, ali dobra je vijest da postoji adresa na koju se tvrtka može obratiti za poticajna sredstva ako odluči provesti takav proces. BICRO je prava adresa na koju se tvrtke mogu obratiti. Postoje posebni programi poticaja za privatne tvrtke, posebni za javne kompanije. Važno je da tvrtka ima zaokruženu i osmišljenu priču te da u proces bude uključena tehnološka inovacija. Primjeri dobrog poslovanja koji su se obratili BICRO-u tehnološki su parkovi u Varaždinu, Čakovcu i Rijeci – rekao je Goran Osredečki, izvršni direktor Sektora za financije i kontroling Poslovno-inovacijskog centra Hrvatske.
Da bi tvrtka uhvatila taj korak u ugrađivanju procesa inovativnosti, veoma je važno da ima osposobljene ljude. Omogućuje li Veleučilište Vern’ budućim menadžerima i takvo usmjerenje, zanimalo je Liderova glavnog urednika Miodraga Šajatovića.
- Naše je veleučilište usmjerno na pripremu studenata za buduće uspješno poslovanje, za poduzetništvo i inovativnost, i to bez obzira na sektor ili područje kojim će se baviti. Vern’ je trenutačno najveća privatna visokoškolska ustanova koja pomaže mladima da pronađu mjesto na tržištu rada. I sâm inovativno pristupa obrazovanju: program provodi u malim skupinama, radi se interaktivno, individualiziran je odnos između studenta i nastavnika, ima mehanizam prepoznavanja talenata. Cilj mu je biti inovativan i drukčiji – istaknuo je Radman.
U uvođenju procesa inovativnosti u tvrtke sve veću i važniju ulogu imaju konzultanti. Na pitanje kako, zapravo, pomažu u tom procesu i nije li to samo jedan od trendova za izvlačenje novca iz tvrtke, odgovorio je Vedran Antoljak, direktor Sense Consultinga.
- Istina je da se još osjeća rezerva prema konzultantima, stoga je njihov prvi zadatak steći povjerenje klijenta. Taj se odnos dade usporediti s odnosom između liječnika i pacijenta. Konzultant se mora dobro informirati o konkretnoj tvrtki, mora i na strateškoj i na tehničkoj razini naučiti slušati, postavljati dobra pitanja te dobiti dobre odgovore kako bi prepoznao njegove zahtjeve i odabrao najbolja rješenja za problem. Nakon toga mora ‘držati klijenta za ruku’ i voditi ga u procesu uvođenja inovativnosti. Tako naša tvrtka pristupa svakom klijentu, bilo da je riječ o maloj, srednjoj bilo velikoj kompaniji, primjenjujući i jednostavno pravilo fiksnih i varijabilnih troškova koji se dogovaraju s klijentom – rekao je Vedran Antoljak naglasivši da uvođenje sustava inovativnosti ne iziskuje velika sredstva.
Za uvođenje sustava inovativnosti, jačanje konkurentnosti inovacija i razvoj inovacijskih kapaciteta ima mnogo novca ne samo u europskim fondovima nego i u hrvatskim. Pitanje o tome ima li inovativnost veze s rastom BDP-a i u kakvu je odnosu s njime bilo je upućeno Hrvujo Stojiću, direktoru Odjela ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria banke. – Prema statističkim podacima iz 2008. kompanije koje su pod većinskom kontrolom stranih vlasnika ostvarile su 20-ak posto od ukupne dodane vrijednosti na zajedničkom tržištu. Zapravo, nije stvar u vlasništvu, nego u pristupu. Kompanije koje posluju na više tržišta ponašaju se prema načelu portfelj-menadžera i više ulažu u inoviranje. Kako to utječe na poslovanje u Hrvatskoj? Velik se dio tvrtki u poslovanju orijentira na domaće tržište i poslove povezane s funkcijama države. To ih je načelo oslanjanja na državu učinilo nekonkurentnima. One koje će izlaziti na nova tržišta morat će mnogo više razmišljati o trošku rada, koji je uvjet konkurentnosti, i razvijati svijest o vrijednosti inovativnosti. Tvrtke koje su na vrijeme razmišljale o produktivnosti nakon ulaska u Europsku uniju bit će mnogo konkurentnije – rekao je Stojić.
