Inovacije za opstanak

Iako je praćenje inovativnih proizvoda u Hrvatskoj prilično dobro riješeno, naime, proces je prenesen iz Finske, trenutačni je problem nedostatak novca i mogućnosti za izbacivanje dovoljno dobrih proizvoda.

O pitanjima kao što su kako otvoriti nova tržišta za inovativne hrvatske proizvode, kako se stvaraju, razvijaju i komercijaliziraju takvi proizvodi te što su hrvatski problemi na tom području raspravljalo se na drugom panelu desete HBOR-ove Konferencije o poticanju izvoza. Da su inovacije temelj izvoznog uspjeha, nije sporno, ali da hrvatsko gospodarstvo nije napravilo prave korake u ostvarenju tog uspjeha, podacima je poduprla moderatorica drugog panela Ivanka Maričković Putrić, direktorica Sektora kreditiranja HBOR-a.

Prosječna je pokrivenost uvoza izvozom u Hrvatskoj 60 posto, a negativnom saldu robne razmjene pridonosi podatak da se u istraživanja i razvoj ulaže samo 0,84 posto BDP-a. U 27 zemalja EU taj postotak penje se na 2,07 posto, s time da se u nekim članicama ulaže i do četiri posto BDP-a u istraživanja i razvoj, rekla je Maričković Putrić.

Iskustva tvrtki koje su uspješno odgovorile na ta pitanja i koje se uspješno bore na međunarodnom tržištu te tako ostvaruju zavidne izvozne rezultate podijelili su panelisti Nebojša Bošković, voditelj tehničkog odjela tvrtke Banko, Ivan Klapan, predsjednik Uprave Končara D&ST-a, Vladimir Kristijan, direktor Sektora gospodarstva Erste&Steiermärkische banke, Marko Makek, član Uprave fonda Nexus Private Equity Partnera, Teo Rakočević, direktor za strateško upravljanje Jadrana – Galenskog laboratorija, i Goran Vlašić, viši asistent na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Kako Končar Distributivni i specijalni transformatori (D&ST), koji su dio Grupe Končara elektroindustrije, konkuriraju moćnim stranim kompanijama na otvorenom tržištu i tako ostvaruju iznimne izvozne rezultate, odgovorio je predsjednik Uprave Ivan Klapan. Inovacije su nužne za opstanak. Zahvaljujući njima Končar je u posljednjih 20 godina izveo iznad milijarde dolara u više od 50 svjetskih zemalja te tako stekao iskustvo u nastupu i prepoznavanju potreba za inovativnim proizvodima, rekao je Klapan.

Inovativnost je temelj uspjeha i tvrtke Banko koja proizvodi pneumatske brusilice utemeljene na inovacijama i konstruiranima u skladu s najnovijim tehnološkim dostignućima i sigurnosnim propisima. Neboša Bošković, svlasnik tvrtke i voditelj tehničkog odjela, istaknuo je suradnju s akademskom zajednicom, odnosno Fakultetom strojarstva i brodogradnje. Bošković je objasnio da se mala poduzeća nose s ograničenim izvorima financiranja.

Iako je praćenje inovativnih proizvoda u Hrvatskoj prilično dobro riješeno, naime, preneseno je iz Finske, trenutačni je problem što BICRO nema dovoljno novca ni mogućnosti za izbacivanje dovoljno dobrih proizvoda, istaknuo je Bošković.

Osvrnuo se na pozitivnu ulogu fondova rizičnih kapitala koji imaju tradiciju, mogu s kapitalom sudjelovati u tržišnoj realizaciji inovacije, ali upozorio je na važnost osmišljavanja izlazne strategije ako u vlasničku strukturu uđe takav fond. Marko Makek, član Uprave fonda Nexus Equitya, misli da u Hrvatskoj zbog nerazvijenosti tržišta kapitala nije jasno kako takvi fondovi pridonose rastu i razvoju inovativnih tvrtki.

U posljednjih nekoliko godina banke su radikalno promijenile politiku financiranja, osjećaju se važnost fondova, koji u komercijalizaciji inovativnih proizvoda daju svjež kapital. I banke i druge financijske ustanove već ih percipiraju sasvim drukčije, istaknuo je Makek. Također je rekao da su tvrtke koje imaju potencijalno izvozne proizvode jako zanimljive fondovima rizičnog kapitala.

Da su ti navodi točni, potvrdio je Vladimir Kristijan, direktor Sektora gospodarstva Erste banke, koji je rekao da banke drukčije gledaju na te tvrtke zbog odgovornijeg menadžmenta. U 80 posto slučajeva za propast tvrtki kriva je nesposobnost menadžmenta da riješi problem, a ocjena menadžmenta nosi čak 50 posto ocjene rizičnosti projekta, objasnio je Kristijan.

Suradnja akademskih zajednica i poduzetništva istaknuta je kao jedan od važnih segmenata posebice u ekspertizi i obrazovanju potrebnoj kadra. Kao problem iskrsnuo je nedostatak institucionaliziranosti. Panelisti se nisu složili o korisnosti kadra koji izlazi s hrvatskih sveučilišta.

Rakočević iz JGL-a kaže da je tvrtkino iskustvo u zapošljavanju farmaceutskog i ekonomskog kadra pokazalo diskrepanciju između njezinih potreba i ponude. Suradnja s akademskom zajednicom mogla bi biti bolja jer je naš kadar dosad odlazio na fakultete da bi studente povezivao sa stvarnim svijetom ili je tvrtka pozvala studente u svoje laboratorije, rekao je Rakočević.

Pozitivna pak iskustva ima Banko jer se u inovacijama koristi specijalističkim znanjem stečenim na fakultetu i tako štedi vrijeme rješavajući probleme mnogo brže nego kad bi ih tvrtka rješavala sama.

Teo Rakočević, direktor za strateško upravljanje Jadran Galenskog laboratorija, zacijelo je bio najpozvanija osoba da upozna nazočne sa svojim iskustvima i znanjem o uspješnu izvozu na drugoj panel raspravi HBOR-ove konferencije. Naime, JGL su, zahvaljujući inovativnim proizvodima i njihovu izvozu, prošlu 2010. godinu završili s rekordnim rezultatima u svojoj dvadesetogodišnjoj povijesti. Prihodi grupe narasli su na 630 milijuna kuna, dok je 500 milijuna kuna ostvareno iz farmaceutskog poslovanja. Također od toga je 312 milijuna kuna uprihodovano izvozom.

Poslovni plan JGL-a jest da do 2016. godine otvorimo još 20-ak tržišta uz postojećih 30-ak, koliko ih sada imamo. S njegovom smo realizacijom već počeli jer smo otvorili ured u New Yorku kako bismo aktivirali tržište Sjeverne Amerike. Nadalje, u prvom valu širenja poslovanja otvaramo se prema zemljama BRIC-a, odnosno najprije prema Brazilu. Također, veoma nam je zanimljivo tržište Velike Britanije, posebice za naš brend Aqua maris, a u trećem planiranom valu širenja razmišljamo o nama vrlo zanimljivome skandinavskom tržištu. Nakon ulaska Hrvatske u EU za JGL će se ponajprije promijeniti legislativna razina u smislu jedinstvenog postupka registracije proizvoda. Dosad su proizvodi na svakom pojedinom tržištu prolazili nacionalnu registraciju, a nakon ulaska uslijedit će uniformiranost postupka. Osim toga određeni specifični postupci karakteristični za farmaceutsku industriju približit će nam tržište EU.

Svi moramo raditi na unapređenju vlastitih znanja, i to nije floskula, jer bez znanja zaista nema inovacija pa ni rasta. Gledajući širi kontekst, JGL ima Odjel istraživanja i razvoja, ima tim koji se bavi poslovnim razvojem, pa tim koji se bavi razvojem tržišta kao i razna tijela koja se bave različitim aspektima razvoja. Pogledamo li sve to zajedno kao jedan razvoj, što on i jest, mislim da se ulaganja u razvoj kreću oko sedam posto prihoda.

Kao jedna od važnih stavki za uspješan izvoz svakako su referencije na domaćem tržištu. Klapan smatra da ih je jeftinije steći na domaćem tržištu nego na stranim. Jedna od tvrtki koje su se svestale u red uspješnih izvoznika na temelju inovativnosti jest Jadran – Galenski laboratorij. Ta je farmaceutska kompanija u 20 godina od 1,5 milijuna kuna prihoda, s koliko je počela, u 2010. zabilježila 90 milijardi eura, što znači da je ostvarivala u prosjeku 25-postotni rast. Uspjeh zahvaljuju inovativnosti u proizvodima, ali i stvarima bez kojih ta inovativnost ne bi funkcionirala.

JGL se opredjelio za strategiju izlaska na međunarodna tržišta kojoj su zamašnjak dali viziju i tvrtkino vodstvo jer bez njega ta se strategija, odnosno motiv i jasnoća, ne bi prihvatili i na najnižim razinama, rekao je Teo Rakočević. Izašavši na tržište Rusije i CIS-a, počeli su razvijati kompetencije i specijalizirati se u uskom segmentu sterilnih otopina kao što je proizvod Aqua maris koji JGL samo na ruskom tržištu danas prodaje u 15 milijuna komada.