Traže se krediti za likvidnost

Hipoteka se ne traži samo kad zajmotažitelj podnosi zahtjev za veći iznos kredita nego i kad je riječ o reprogramiranju kratkoročnih kredita u dugoročne.

Uz hipoteku, kao instrument osiguranja povrata kredita najčešće se još traže jamci, mjenice te zadužnica korisnika kredita i zadužnica vlasnika, a nakon izvršene ocjene boniteta i sukladno traženoj visini kredita dodatno i ostali instrumenti osiguranja, poput polica osiguranja te jamstava državne ili lokalnih garancijskih agencija i drugih institucija. Kako bi pri sklapanju određenog posla ojačali svoj položaj te u slučaju problema s naplatom lakše naplatile svoja potraživanja, banke od poslovnog partnera u novije vrijeme traže da im izda i zadužnicu. To je pisana isprava kojom vam dužnik svojim javno ovjerena potpisom daje suglasnost da se radi naplate potraživanja zapljenjena sredstva s njegovih računa u bankama i prenesu na vaš račun. Pravna snaga zadužnice proizlazi iz činjenice da je to zapravo pravomoćno rješenje o ovrsi, a njezina je praktičnost i u činjenici što vjerovniku omogućuje zaštitu i naplatu potraživanja bez vođenja sudskog postupka.

Hipoteka se traži ne samo kad zajmotažitelj podnosi zahtjev za većim iznosom kredita nego i kad je, primjerice, riječ o reprogramiranju kratkoročnih u dugoročne kredite. Neki stariji poduzetnici koji su već zaštitili svoju imovinu sugeriraju bankarima da ubuduće nastoje izbjeći uzimanje nekretnine pod hipoteku u svim slučajevima kad poduzetnik, primjerice, traži drugi ili treći kredit za, recimo, ekonomski opravdano proširenje proizvodnje.

U javnosti vlada mišljenje da su banke još manje ‘naklonjene’ poduzetnicima-obrtnicima. Ljubica Kangrgra iz Hrvatske obrtničke komore nedavno je istaknula da ‘naklonjenost’ banaka ovisi i o tomu je li obrtnik početnik i je li komitent banke kojoj se obraća za kredit. Nesklonost banaka malim obrtima često proizlazi i iz činjenice da je dokumentacija za odobravanje kredita vrlo opsežna i gotovo jednaka kao i za velike poduzetnike. Banke trebaju, kaže Kangrgra, prepoznati dobre i solidne poduzetnike-obrtnike, posebno imati na umu da je riječ o dugogodišnjim klijentima i kad postoji mogućnost novog zapošljavanja.

Mali i srednji poduzetnici u budućem razvoju veliku potporu očekuju kako od državnih tako i od 20-ak regionalnih razvojnih agencija. Podsetimo kako je i smisao postojanja tih jamstvenih agencija da kroz pojedine projekte omogućite poduzetnicima izdavanje jamstava za poduzetničke kredite u slučaju kad poduzetnici raspolažu kvalitetnim projektima, ali nedostatnim instrumentima osiguranja povrata kredita. Tako, primjerice, Istarska razvojna agencija IDA namjerava u iduće tri godine provedbe projekta plasirati 40-ak milijuna kuna jamstava. Maksimalno jamstvo za pojedinog poduzetnika iznosi 50 posto glavnice kredita, odnosno najviše pola milijuna kuna. Osnovna značajka tog projekta, koji se realizira u suradnji s Europskim investicijskim fondom, jest činjenica da će potpora i kontrajamstva EIF-a omogućiti financijsko jačanje regionalnoga jamstvenog fonda Istra 219 te veći intenzitet jamstava za poduzetnike, što se pokazalo izuzetno važnim oblikom podrške u realizaciji perspektivnih projekta s nedostatnim kolateralom.

Uz nastavak suradnje s HBOR-om, HAMAG-om, ministarstvima te lokalnom upravom poduzetnici dosta očekuju i od nedavnog početnih prvih aukcija za dodjelu jamstvenih kvota iz fonda za poticaj gospodarskom razvitku. Poticanje gospodarskog razvitka putem toga jamstvenog fonda temelji se na podjeli rizika između banaka, HBOR-a i Vlade kao davatelja jamstva za pojedine projekte. Jamstva se putem HBOR-a daju poslovnim bankama za poduzetničke kredite. Poznavatelji prilika ističu da će se tim fondom, a i novim zakonom, u znatnoj mjeri otkloniti i zapreke za pokretanje brojnih projekata privatnog sektora koji se dosad nisu mogli realizirati jer je bilo problema ili s instrumentima osiguranja ili s vlastitim udjelom u projektu poduzetnika. Drugim riječima, spomenuta državna ili druga regionalna jamstva sada šire ‘otvaraju’ vrata malim i srednjim poduzetnicima, a takvih je potkraj srpnja bilo 80-ak tisuća, kako bi ubuduće, a u nedostatku dovoljno vlastitih instrumenata osiguranja, daka-ko, pod uvjetom da imaju i kvalitetan razvojni program, ipak lakše došli do bankarsko-kreditne potpore.

Prije nego što odobri kredit, banka procjenjuje i privlačnost tržišnog segmenta na koji je poduzetnik usmjeren, potencijalni rast tržišta, ali i mogućnosti poduzetnika u osiguravanju i održavanju konkurentne tržišne pozicije. U Zagrebačkoj banci kažu da su i u ovoj godini osigurali dovoljno novca za kreditiranje novih poduzetničkih projekata, uz, naravno, odgovarajuće instrumente osiguranja pa i za financiranje poduzetnika početnika, bilo samostalno ili u suradnji s agencijom HAMAG. Nastavit će, kažu, surađivati i na zajedničkim kreditnim linijama u suradnji s jedinicama lokalne uprave te s HBOR-om. U Zabi očekuju da će, umjesto potražnje za investicijskim kreditima malih poduzetnika i obrtnika, u nastavku godine prevladavati i potražnja za kreditima za likvidnost i premošćivanje usporene naplate potraživanja te zahtjevi za produljenje rokova otplata postojećih kredita.

Na zahtjev poduzetnika da ubuduće mogu podizati bankarske kredite pod još povoljnijim uvjetima, iz Bance Popolare Croatia, poznate i po kreditiranju malih i srednjih poduzetnika, kažu da su im rezerve za smanjenje kamata gotovo iscrpljene. – Lani smo kreditni portfelj povećali 19 posto, a toliko planiramo i ove godine. Mišljenja sam da nam, uz to što nismo (pre)strogii pri osiguranju kredita, i kamate za investicijske mikrokredite od 5,5 posto nisu velike – kaže čelnik banke Goran Gazivoda. Ova banka, kao i nekoliko drugih manjih banaka, primjerice, Centar, Imex ili Štedbanka, svjesne su da se po visini naknade za svoj proizvod ne mogu nositi s velikima, te su odlučile ponuditi ono što veliki ne mogu – uslugu prema mjeri svakoga od njih, koliko god poduzetnik bio mali.