Velik je interes za kupnju Valjaonice. Na natječaj Hypo banke javili su se UBIG, još jedna švicarska i talijanska tvrtka iz branše, dva veletrgovca te pet-šest investicijskih fondova.
U tijeku je proces dubinskog snimanja poslovanja i opreme u Valjaonicu koju, kažu zaposleni, svaki tjedan obilaze izaslanstva potencijalnih kupaca, a više o konkretnim ponudama i najozbiljnijim kandidatima znat će se u drugom krugu natječajnog postupka.
Banka ne namjerava komentirati sâm proces ni prikupljene ponude dok se on ne zaključi. Hypo Alpe-Adria-Bank International AG nije pod pritiskom da proda TVP ni Aluflexpack i zato razmatramo samo kvalitetne partnere za kompanije čije poslovanje nije dio matičnog poslovanja banke.
Zasad je najzanimljivije da su, ovaj put za dio TLM-a, opet zainteresirani litavski investitori koji su bili vrlo ljutiti kada ih je pobijedio domaći konzorcij, zbog čega su se neuspješno žalili domaćim i europskim institucijama. Njihova ljutnja nije bila nimalo neosnovana jer su u trećem krugu privatizacije TLM-a ponudili bolje financijske uvjete od domaćeg konzorcija koji je potežirala Vlada.
Litarci uzvraćaju udarac. Tako bi se mogla nazvati nova epizoda u dušačkoj i mučnoj trakavici oko šibenske Tvrnice lakih metala (TLM), čiji najvažniji dio, Valjaonicu, upravo prodaje austrijska Hypo banka. Među zainteresiranim je, prema informacijama iz TLM-a, ponovno litavskog grupacije Ukbio Banko Investicione Grupe (UBIG) koja je zbog političke odluke izvukla deblji kraj u privatizaciji TLM-a 2007. Litavci su, kako doznajemo, završili ‘due diligence’, a iz UBIG-a do zaključenja broja nije stigao odgovor na upit o ponovnom interesu za šibenskog proizvođača aluminijskih proizvoda. No na natječaj koji je objavila Hypo banka, koja od ovog ljeta i formalno upravlja TLM-Tvornicom valjanih proizvoda (TVP) umjesto zadarskog Aluflexpacka koji je također u njezinu vlasništvu, javile su se još jedna švicarska i jedna talijanska tvrtka iz branše, dva veletrgovca s kojima TLM posluje te čak pet, šest investicijskih fondova.
UBIG je nudio 32,4 milijuna kuna za dionice TLM-a, ulaganja od 103 milijuna eura u tri godine te preuzimanje 550 milijuna kuna TLM-ovih obveza. Adrial je, s druge strane, nudio samo jednu kunu za dionice, podmirivanje dugoročnih obveza u iznosu od samo jedan posto te kratkoročnih obveza i potraživanja HBOR-a do iznosa od 10 milijuna eura. Također, Adrial konzorcij, koji su na poticaj Vlade Čovića, vlasnika Zagreb-Montaže, formirali još i Dalekovod, Konstruktor, Aluflexpack i širokobriješki Feal, u ugovoru je tražio da TLM mora imati sklopljen ugovor s Aluminijem Mostar na pet godina prema kojem će ta tvrtka TLM-u u godini isporučivati od 51 do 60 tisuća tona sirovine. Drugim riječima, Litavci su davali više novca i bili spremni preuzeti gotovo polovinu od ukupnih 1,1 milijardu kuna obveza prema državi, a domaćim su konzorciju otpisana sva potraživanja.
UBIG-ov interes za TLM logičan je jer već imaju tvornicu glinice Birač u Zvorniku u BiH i žele zaokružiti proizvodnju u ovom dijelu Europe, pa se u ovoj industriji smatraju strateškim investitorom iako je ponajprije riječ o bankarskoj grupaciji, unutar koje postoje i druge specijalizirane tvrtke za određena područja, pa tako i za aluminij. Strateški smo investitor, pa zato i ne očekujemo brzo ostvarenje profita, odnosno ne prije 12. godine nakon što uđemo u TLM. U TLM-u planiramo na godinu proizvoditi 110.000 tona aluminija, pretežno za izvoz. Posao s aluminijem nije novost u poslovanju naše grupacije, no ne proizvodimo finalni proizvod.
Vlada je domaćem konzorciju oprostila dugove od oko milijardu kuna, s tim da su se novi vlasnici obvezali da će uložiti 96 milijuna u tehnologiju i obrtna sredstva TLM-a. Konzorcij Adrial u svojoj se ponudi obveza da će uložiti 107 milijuna eura, što je i ugovoreno kupoprodajnim ugovorom. Tijekom 2009. konzorcij je tražio od HFP-a da im se produlji rok za realizaciju ulaganja i poslovnog plana zbog recesije i golemog pada cijene aluminija na globalnom tržištu. Poznavatelji prilika kažu da će najveći problem za potencijalne kupce biti to što moraju preuzeti obveze iz kupoprodajnog ugovora. Domaći konzorcij, s tim da je u internoj podjeli vlasništva većinsko vlasništvo u Valjaonici pripalo Aluflexpacku, navodno je dosad uložio 40 milijuna eura, no upućeni ističu da je riječ tek o 15-ak milijuna eura jer su ostalo bile komercijalne kreditne linije, a ne ulaganja u obrtni kapital i tehnologiju. Stoga se procjenjuje da bi novi kupac trebao uložiti još oko 50 milijuna eura u tehnologiju i oko 20 milijuna eura u obrtni kapital.