Home / Tvrtke i tržišta / Inovativnost krizu su preživjeli oni koji su u poslovanju nešto promijenili

Inovativnost krizu su preživjeli oni koji su u poslovanju nešto promijenili

Chupin je promijenio ime proizvodnog programa, Komerički je hrabro riskirao s investicijom, Vujović se prebacio na internet, Tiška Vrsalović otišla u Abu Dhabi… Zajedničko im je da su u svoje poslovanje unijeli promjene i tako prebrodili krizu.

Agencija za nekretnine izbjegla je pad zajedno s tržištem zahvaljujući snažnom preusmjeravanju poslovanja na internet. Kad se uvidjelo da u event-segmentu ima sve manje posla, tvrtka je pokrenula dva nova vlastita TV projekta. Okretanje regionalnim tržištima u poslu sa sustavima poslovne inteligencije donijelo je tvrtki godišnji rast od pet do deset posto.

Ove godine imamo mnogo veće narudžbe nego lani i jedva uspijevamo isporučiti sve naručeno u SAD i Hrvatsku. Tjedno jedan kontejner od 42.000 bočica naših džemova i namaza odlazi u vodeće delikatesne dućane u SAD-u, a upravo se širimo i na indonezijsko i malezijsko tržište – kaže Chupin, dodajući da mu je kapacitet tvornice 2,5 milijuna bočica, no na već otkupljenoj zemlji u blizini pogona uskoro namjerava sagraditi novi automatiziran pogon većeg kapaciteta. Obrtnici i mali poduzetnici nesumnjivo su, a to potvrđuju i podaci unatrag dvije-tri godine, najveće žrtve krize. Ipak, oni najpoduzetniji, najspremniji ili najšireniji upravo su u teškim vremenima pronašli snage i dovitljivosti i na dolazeće, mahom neugodne promjene, odgovorili promjenama u načinu razmišljanja, fokusa, organizacije tvrtke ili povukli naizgled rizični potez dodatnog investiranja u svoju djelatnost.

Prije nešto manje od tri godine, primjerice, pisali smo o tvrtki Aguis koja je, osim brojnim video-produkcijama i produkcijama evenata, odskočila od drugih ugrabivši franšizu za tada, a tako je i danas, futurističku Musion Eyeliner opremu za hologamske videoprocjekcije visoke definicije. Oprema se pokazala kao pun pogodak za ekskluzivne evenete na kojima se želi pokazati snaga neke tvrtke ili važnost događaja. Ipak, Davor Komerički, direktor tvrtke Aguis, danas govori da je skupa oprema prve godine, dakle 2008., bila pun pogodak jer su tvrtke još bile na uzlaznome poslovnom valu, no godinu potom počeli su se već pokazivati ozbiljni znakovi krize. Ulaganja u licenciju za hologamsku projekciju nisu donijela očekivani prihod jer su se znatno smanjili budžeti kompanija pogotovo u event-segmentu – kaže Komerički, dodajući da je to bio prilično skup posao od 1,2 milijuna eura, te nastavlja: – No mnogo odrađenih prezentacija i spoznaja o našim kreativnim i produkcijskim mogućnostima rezultirali su dobivanjem novih poslova i novih klijenata. Dakle unatrag dvije –tri godine uspjeli smo sačuvati radna mjesta, nitko nije dobio otkaz, ponajprije zato što smo oduvijek bili poznati po tome da sami stvaramo svoj proizvod. To znači da smo se brzo prilagođavali što je, naravno, mnogo lakše manjim sustavima. Stoga smo pokrenuli dva svoja nova TV projekta: ‘Mijau, vau’, RTL-ovu emisiju o kućnim ljubimcima koja, eto, ulazi u drugu sezonu, te netom završene ‘Jadranske igre’ gdje smo odradili kompletnu tv-produkciju za HTV. Među promo-projektima istaknuo bih projekt Vines of Croatia. Aguis grupa doduše ima, prema podacima Poslovne Hrvatske, 4,7 posto manje prihode u 2010. u odnosu na prethodnu godinu, ali 1,1 milijun eura prihoda uz vlastita ulaganja u tv-projekte i otplate.

Bez mnogo posla i stalnog osluškivanja tržišta ne bi uspjela ni agencija za promet nekretninama Opereta iz Zagreba osnovana 2003. godine. Posljednjih smo se godina snažno preusmjerili na facebook, nabavili CRM bazu podataka i koristimo sve prednosti interneta. Baš smo nedavno obnovili i poboljšali svoje web-stranice, a uskoro otvaramo i drugi zagrebački ured pokraj zagrebačkoga Kvaternikova trga kako bismo na sve načine bili prvi izbor klijentima. Vujović je uvjeren kako je credo tvrtke – da svaki posao mora biti win-win situacija za sve, da je klijent i njegovo zadovoljstvo u poslovanju s njima na prvome mjestu – jedan od važnijih činitelja prodora tvrtke, volumena nekretnina i produkcije i sad već nesumljivog ugleda na tržištu nekretnina. U njihovu poslu, naime, tvrdi Vujović, ugled znači sve, pa zato njegovi agenti redovito idu na dodatnu edukaciju.

Tvrtna Pavletić iz Rijeke, pokrenuta 2001. godine, specijalizirana je za prezentacijsku prodaju mađara, jastuka, podloga za krevet i ostalih proizvoda za zdravo spavanje, a jedna je od rijetkih koja je nakon prvih znakova krize odlučila ulagati i širiti poslovanje. Za to su prije dvije godine podigli kredit i uspjeli, jer su, primjerice 2009. biležili prihod od 2,7 milijuna eura, a godinu pošlije 3,3 milijuna eura. Tvrtna koju zajednički vode supružnici Marin i Vesna Pavletić danas ima 130 zaposlenih, ured u Zagrebu i prodajno mjesto u jednom od zagrebačkih trgovačkih centara. Vesna Pavletić, štoviše, dobitnica je nagrade udruženja CROMA za Menadžericu godine u 2010. godini.

U vrijeme kad većina tvrtki otpušta djelatnike i obustavlja poslovanje morali smo odlučiti hoćemo li otpuštati, i tako ćemo unatrag sa svim što smo dotad postignuli, ili podignuti kredit i uložiti u razvoj i reorganizaciju poslovanja tvrtke. Odlučili smo se za drugi put i, nasreću, uspjeli – kaže Vesna Pavletić, čiji radnici redovito primaju plaće i dodatke za obavljen posao. Tvrtna ima brojne inovativne i patentirane proizvode poput Biocrystala – prve i jedine podloge za spavanje sa specijalnom kristalnom strukturom koja omogućuje kvalitetan odmor i revitalizaciju organizma, a danas izvozi i u Ameriku, Njemačku, Austriju, Belgiju i Nizozemsku.

Hrabrost je bila nužna i Nataša Tiška Vrsalović koja je prije dvije godine otvorila ured u Abu Dhabiju. Njezina tvrtka za hortikulturno uređenje vrtova i zelenih površina Dionaea vrtovi tada je imala 18 zaposlenih i impresivnih 1,8 milijuna eura prihoda. Naslutivši da će kriza ubrzo uspostaviti pristizanje novih poslova okrenula se novom, brzorastućem tržištu na kojemu ima novca, odnosno Arapskim Emiratima. Da sam onda znala kako je teško ženi iz male zemlje tamo uspjeli i probiti se do klijenata možda se u taj pothvat ne bih ni upustila – kaže Tiška Vrsalović, koja ipak ne sumnja da će sada, nakon dvije godine prisutnosti i učenja o poslovoj klimi u Abu Dhabiju, uspjeti osvojiti svoju nišu, tim više što su poslovi ozelenjivanja pustinje, odnosno golih vizura grada, vrtova i okolice tamo sve traženiji. U međuvremenu je tvrtka, odnosno tim Dionaea vrtova, osvojilo drugo mjesto na međunarodnom strukovnom natjecanju – Premio Internazionale Torsanlorenzo 2011., što je samo još jedna u nizu kvalitetnih referencija tvrtke.

Nelikvidnost, ali i ulaganja u posao u Ujedinjenim Arapskim Emiratima smanjili su nam prihode, no vjerujem da ćemo predanošću, kvalitetom i započetim projektima taj trend ubrzo preokrenuti – kaže direktorica Tiška Vrsalović, čiji su prihodi u 2010. bili 554 tisuće eura.

Zagrebačka tvrtka Neos, specijalizirana za razvoj poslovnih aplikativnih sustava koji se primjenjuju u brojnim tvrtkama, osnovana je 2003. godine i zajednički je vode Mario Mrlić, Davor Capan i Dražen Marković. Očigledno je riječ o tružnoj tvrtki koja je na eksplozivnom rastu od 2010. godine bila na jedan milijun eura. Imaju 20 zaposlenih i mnoge nove IT projekte, a količina posla im, dodaje Mrlić, svakim danom ponovno raste. Specijalni sustavi za analizu izvještavanja, upravljanje performansama financijskog tržišta sve su traženija roba, posebice nakon krize, kada su svi postali oprezniji.

Hrvatska je malo tržište pa smo se u međuvremenu okrenuli i svim regionalnim tržištima. Stoga danas imamo godišnji rast od pet do deset posto. No, iako su sustavi poslovne inteligencije sve traženiji, a u tome smo kod nas postali poznati, najveće nam je priznanje što smo se u međuvremenu specijalizirali za Oracle Financial Services Analytical aplikacije, specijalizirani skup aplikacija koju smo dovršili a koja integrira sve skupove informacija nužne za praćenje rizika – kaže Mrlić.

Sve te tvrtke dokazuju ono što mnogi teoretičari stalno naglašavaju, a što uspjeva tek nekima, naime, nužnost prepoznavanja trenutka za promjene i dobar poslovni instinkt za odabir smjera. No, za to je očito nužan spoj zdrave ambicije, inteligencije i vizije.