U nepune tri godine na Yahooovu čelu Bartz nije uspjela spasiti kompaniju. Neuobičajen otkaz dobila je prošli tjedan zbog niske vrijednosti dionice kompanije, malenog rasta i problema s investicijama u Aziji. Međutim, mnogi smatraju da nije samo Bartz kriva, da je i Uprava pridonijela mnogim lošim odlukama. Zanimljivo će biti vidjeti hoće li je istjerati iz Odbora, što nije tako lako jer biraju ga dioničari.
Odbor Yahooa, jedne od najpoznatijih internetskih kompanija, prošli je tjedan posve izgubio strpljenje i odlučio nakon nepune tri godine, dakle godinu prije isteka ugovora, uručiti otkaz šefici kompanije Carol Bartz. Potez sâm po sebi ne iznenađuje, posebno imaju li se na umu nezadovoljavajući rezultati, ali iznenađuje način na koji se sve odigralo. Direktorici koja nije uspjela vrati sjaj posmrtnoj pionirskoj kompaniji otkaz je priopćen telefonski, i to dan nakon američkog Dana rada.
Osim što je naglo otpuštena, zanimljivo je i to što otkaz stupa na snagu odmah, što sugerira da su je se doista hitno željeli riješiti nakon što su to odlučili. Razlozi tako bijesnog ‘škartiranja’ nezadovoljavajuća su vrijednost dionice kompanije, malen rast i problemi s investicijama u Aziji. ‘Sretnu’ vijest prenio joj je Roy Bostock, predsjednik Odbora koji joj je samo tri mjeseca prije izrazio potporu. Prvremena zamjena bit će dosadašnji financijski šef Tim Morse. Ako ništa drugo, barem je na tu vijest dionica skočila dobrih šest posto, na 12,91 dolar, koliko je otprije vrijedila kad je Bartz došla u Yahoo, pa se stječe dojam da je tržišta stvarno nisu voljela.
U početku vrlo toplo primljena, nakon završene kontroverzije zbog Microsoftove ponude za preuzimanje Bartz se ubrzo našla u nemilosti zbog odluke da s Microsoftom dogovori nešto labaviji oblik suradnje, koji se nije pokazao onoliko unosnim kao što se u početku pretpostavljalo. Nije, naravno, problem u Microsoftu ni u dogovoru s njim, nego u Yahoou i njegovoj nesposobnosti da prati, i to već dugo, brz tempo internetske industrije. Google ga je odavno prešao, u posljednje vrijeme i novi igrači Facebook i Twitter, no iz nekog razloga dioničari su se najviše emotivno angažirali u natezanju s Microsoftom. Ni Bartz se nije proslavila. Najmaštoviji potez bilo joj je rezanje broja zaposlenih u dva navrata, a konačni pad navodno je označilo njezino loše vođenje udjela u Yahoou Japan i Alibaba grupi.
U Japanu su htjeli prodati svoj udio tako da ne plate porez koji bi inače morali platiti za klasičnu prodaju, a u Kini su ušli u sukob s osnivačem Alibabe Jackom Maom zbog prebacivanja najunosnije jedinice za online uplate Alipay drugoj kompaniji pod Maovim vlasništvom, no bez načina za kompenziranje prve tvrtke u kojoj udio ima Yahoo. Drugim riječima, Ma je sam sebi prodao Alipay bez jasne namjere da to kompenzira Yahooou, od kojeg je neuspješno pokušavao otkupiti udio. Alibaba je za Yahoo mnogo važnija nego što se na prvi pogled čini. Iako je riječ o manjinskom udjelu, velik dio Yahoove tržišne vrijednosti, 16-ak milijardi dolara, otpada na 40-postotni udio u Alibabi, najjačoj kompaniji za internetsko trgovanje u Kini. Procjenjuje se da udjeli u Japanu i Kini čine od sedam do devet dolara ukupne vrijednosti Yahoove dionice, koja je 13-ak dolara. Postignut je napredak u pregovorima, ali cijela je stvar očito ostavila gorak okus u ustima.
‘A propos’ gorkog okusa, Bartz svoj otkaz nije dobro primila. Dan poslije nazvala je časopis Fortune i malo se ‘ispuhala’, među ostalim sasvim otvoreno izjavivši da su je ‘ti ljudi (Yahoo, nap. a.) sjebali’. Posebno se osvrnula na glasnika loše vijesti Bostocka i njegov manjak otmjenosti prepričavši detaljno razgovor o otkazu. Prema njoj, Bostock je pripremio govor koji je izrecitirao odbivši s njom razgovarati na ljudskoj, osobnoj razini, na što mu je ona odvratila da je očekivala više stila od njega. Nije dužna ostala ni ostatku Odbora, prozvavši ga da se uplašio lavine kritika koju je doživio nakon odbijanja Microsoftove velikodušne ponude i da ‘sada pokušava dokazati da nisu budale kakve jesu’.
U obraćanju nekad podređenima sasvim duga priča. Bartz se od zaposlenika oprostila kratkom, jasnom i dostojanstvenom e-porukom u kojoj ih obavještava o svom telefonskom otkazu, zahvaljuje na suradnji i želi sve najbolje u budućnosti. Ti su isti radnici u neformalnoj anketi u travnju ove godine izrazili slabašnu potporu svojoj šefici. Samo pola njih imalo je povjerenja u nju, u usporedbi sa 77 posto netom nakon što je stigla u kompaniju. Neće im, čini se, previše nedostajati.
Ionako neubojljivu situaciju još čudnijom čini želja Carol Bartz da ostane sjediti u istom odboru koji je nemilosrdno popljuvala u jednom od najpoznatijih poslovnih časopisa u svijetu. Izrazila je želju za ostankom, ali u Yahoou nisu oduševljeni tim idejom. Dapače, što se njih tiče, to ne dolazi u obzir.
