Krediti rastu, štednja pada

U posljednje tri godine stambene su štedionice odobrile otprilike pola milijarde kuna više kredita, no nije se dosegnula razina štednje iz 2008.

Kad je počelo krizno stanje s otplata kredita u švicarcima, mnogi su ekonomisti potegnuli pitanje po-malo zaboravljene stambene štednje kao idealnog štedno-kreditnog proizvoda koji nije uspio ozbiljnije zaživjeti.

U Prvoj stambenoj štedionici uvjeravaju da je sustav stambene štednje u krizi pokazao sve svoje prednosti. Unatoč padu standarda i rastu troškova klijenti su se u gotovo jednakom broju odlučivali na otvaranje stambene štednje.

• Upravo zbog mjesečne štednje relativno malih iznosa većina klijenata nastavlja štedjeti, a sklapaju se i novi ugovori, prije svega zbog fiksnih kamata koje su se u krizi pokazale najvažnijom prednostu. Za razliku od tržišta, u odnosu na srpanj 2008. bilježimo rast štednih uloga, što pokazuje da građani prepoznaju kvalitetnu ponudu i uviđaju da je financijska stabilnost moguća samo ako se kontinuirano štedi. Financiranje stambenih potreba najpovoljnije je kombinirajući se vlastita uštedevina i stambeni kredit uz fiksnu kamatnu stopu – poručuju iz Prve stambene štedionice, dodajući da su ove godine odobrili čak tri puta više kredita u odnosu na lanjsko isto razdoblje.

U Raiffeisen stambenoj štedionici tvrde da su u šest ovogodišnjih mjeseci uspjeli vratiti trend kreditiranja u okviru iz 2008. – iznos isplaćenih kredita porastao je čak 255 posto, na 94,94 milijuna kuna.

• Za razliku od prijašnje dvije godine, u kojima je zabilježen veliki pad u kreditiranju, trend je vraćen u normalu, što je i bit održivosti sustava stambene štednje. U drugoj polovini godine očekujemo nastavak tog trenda. Očekuje se također razumijevanje regulatora i Ministarstva financija te prepoznavanje koncepta stambene štednje kao zasebnog sustava koji bi se trebao primjenjivati kao jedan od zamašnjaka za oživljavanje tržišta nekretnina – poručuju iz RBA.

Kako stvari stojte u ostalim stambenim štedionicama, nismo doznali jer nam unatoč obećanju podatke nisu prosljedili.

No kad se zbroje rezultati svih stambenih štedionica, jasno je da im ipak ne cvjetaju ruže. To potvrđuju i podaci iz HNB-ove agregirane bilance. Štedionice su ukupno odobrile 3,08 milijardi kuna kredita, što je samo nešto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje kad su odobrile 2,94 milijarde kuna. Nije bolje ni kad je riječ o štednji. U svibnju ove godine štedionice nisu uspjele dosegnuti ukupnu štednju iz svibnja 2008. – štednja je sada 5,82 milijarde kuna, a u svibnju 2008. iznosila je 5,9 milijardi.