Zoran Vencl, GRUPA PULJANKA

Osim brodogradnje i turizma u Istri je iznimno jaka prerađivačka industrija. Brojni novi poduzetnici prepoznali su svoju šansu u regiji u kojoj je biznis uglavnom apolitičan te zna prepoznati vrijednost orijentiranosti na slovensko i talijansko tržište.

Ovoljan zemljopisni položaj, prirodni resursi, gospodarska tradicija, dugogodišnja upućenost na razmjenu sa svijetom, kvalificirana radna snaga i 26 poduzetničkih zona – to su ukratko prednosti zbog kojih istarsko gospodarstvo danas u znatnoj mjeri nadilazi prosječne statističke vrijednosti u Hrvatskoj. Zbog toga i završnjeđuje ocjenu ekonomskih stručnjaka prema kojima je Istra, uza Zagreb, vodeća u Hrvatskoj.

Najvažnije su gospodarske djelatnosti prerađivačka industrija koja u ukupnom prihodu županije sudjeluje s 40,3 posto, slijedi je trgovina s 19,6 posto, turizam s 10,5 posto te građevinarstvo s 10,3 posto. Među izuzetno raznovrsnim industrijskim granama prema ukupnim učincima prednjače brodogradnja, prerada duhana i proizvodnja automobilskih dijelova.

Uljanik brodogradilište na čelu s predsjednikom Uprave Marinkom Brgićem ima najviše prihode u 2010., veće od 3,5 milijardi kuna i jedan je od najvećih izvoznika u Istri. Apsolutni je gospodar ovog dijela zemlje, ali i čelnik među brodogradilištima. Kompanija uglavnom u državnom vlasništvu slovi za jednu od rijetkih koja je apolitična. Prihodi joj u recesijama rastu, kao i dobit te neto plaće, što pokazuje da čelnstvo te tvrtke sigurno plovi uzburkanim morem brodogradnje. Osim Uljanik brodogradilišta još pet kompanija čini grupaciju Uljanik na čelu s Antonom Brajkovićem. Važno je spomenuti i Uljanik plovidbu, također jednu apolitičnu tvrtku na čelu s Dragutinom Pavletićem i koja se izdvojila iz Uljanika. Inače, za brodara s investicijskim planom teškim 150 milijuna dolara analitičari kažu da bi se u usporedbi sa svjetskim brodarskim tvrtkama našao u samome vrhu.

Velik je izvoznik i Tvornica duhana Rovinj kojoj udjel na hrvatskom tržištu veći od 70 posto jamči poziciju kralja duhanskih proizvoda. Osim što će joj udjel nesumnjivo padati, tvrtki kojoj je na čelu Davor Tomašković u prošloj su godini pali i prihodi deset posto, a dobit je bila manja 23 posto u odnosu na 2009. Inače, TDR je članica Adris grupe usmjerene u dvije strateške industrije: proizvodnju duhanskih proizvoda i turizam, dok bi energetika mogla postati treći stup. No prije toga čelnog čovjeka grupacije i prvog čovjeka istarskog biznisa Antu Vlahovića čeka nekoliko izazova, a jedan je od njih borba za očuvanje tržišnog udjela jer su strane tvrtke bacile oko na osvajanje ‘duhanskog kolača’ u Hrvatskoj i poboljšanje poslovnih rezultata. Prošlogodišnje je poslovanje, naime, bilo slabije i po prihodima (17 posto) i po dobiti (sedam posto). No unatoč brojnim, tek nadolazećim izazovima riječ je svakako o jednoj od najperspektivnijih hrvatskih kompanija.

U automobilskoj se industriji izdvaja P.P.C. Buzet. Od početne vezanosti uz francuski Citroën, Franko Vižintin razvio je tvrtku koja danas svoje proizvode isporučuje gotovo svim proizvođačima automobila. U sastavu je slovenskog Cimosa, a u prošloj su godini prihodi tvrtke narasli na više od 400 milijuna kuna. S obzirom na to da posluje u automobilskoj industriji, jednoj od najpogođenijih industrija na svijetu, tvrtka doista zaslužuje pozornost jer raste i kad joj uvjeti na tržištu nisu naklonjeni.

Valja izdvojiti i TE Plomin koji je s gotovo 800 milijuna kuna prihoda također pri vrhu, no dobit mu pada iz godine u godinu. Njegov je direktor Serdo Klapčić, a u vlasništvu je HEP-a i RWE Energiea iz Essena. Zanimljiv je i novigradski Solaris sa svojim fotonaponskim modulima. Osnivač je i većinski vlasnik Franco Traverso, a direktor.

Izgleda da se talijanski kapital dobro oplodio u Hrvatskoj. Solarisov je prihod u prošloj godini porastao 2,2 puta, na 557,3 milijuna kuna, a i dobit mu raste te je lani iznosila 16,4 milijuna kuna. Holcimu su prihodi prošle godine pali 30-ak posto, a lani je prvi put u tri posljednje godine poslovao s gubitkom (17,7 milijuna kuna). Tvrtka je dio istoimene svjetske poznate grupacije i bavi se proizvodnjom cementa, betona i agregata. Vodstvo na čelu s Mariom Michaelom Grasslom nije se uspjelo ohrvati recesiji, ali mišljenje je upućenih da za tu tvrtku zapravo nema bojazni.

Svakako valja spomenuti i pazinski Puris kojega je prije dvije godine preuzeo Gavrilović. Prihodi i dalje padaju, no Dušan Tomašević poslovanje je stabilizirao. Puris djeluje u tišini, čime izaziva samo još veću znatiželju, no sva je prilika da će se ipak izvući iz dugogodišnje krize. Po tartufima je pak poznata obitelj Zigante koja osim distribucije u Hrvatskoj tartufe izvozi i u susjedne zemlje, EU te SAD. Važan je i Benetton tekstil koji vodi Fabio Sartori. Tek je neznatno osjetio recesiju i prihodi su mu nešto pali, no tvrtka je stabilna. U Istri se smjestio i Rockwool Adriatic, dio poznatog proizvođača kamene vune Rockwool. Prilično uspješna je i Istragrafika, proizvođač i izvoznik kaširane i kartonske komercijalne ambalaže pod vodstvom Enisa Kancelira. Prihodi tvrtke porasli su na 136,8 milijuna kuna u 2010., a lanjska je dobit bila porasla na osam milijuna kuna.

Uz industriju dobro je razvijena i razgranata djelatnost trgovine. Trgovačka kuća Puljanka, najveće i najstarije trgovačko društvo u Istri, bilježi polaganje rast prihoda i nagle skokove u dobiti. Na čelu joj je Zoran Vencel, a uz Puljanku, Istru i Brionku Grupu Puljanka čini još osam članica. Zajedno su lani uprihodile 613,2 milijuna kuna prihoda, gotovo dvostruko više nego 2009. Lagano širenje i kontrola trgovine pokazuju da je riječ o tvrtki s perspektivom. U travnju sljedeće godine Istra u Poreču dobiva i trgovački centar Histria Mall. Investitori su trojica mladih poduzetnika – Borna Vladislav Korejzl, Igor Paurević i Josip Delač. Korejzl je unuk preminulog Žarka Kraljevića, osnivača Dinersa Hrvatske. Od 30 milijuna eura, koliko je vrijedan trgovački centar, njih trojica osiguravaju gotovo 30 posto, s time da Korejzl ima najveći udjel, dok se ostatak osigurao kreditom banke.

Razvojno su najperspektivnije gospodarske djelatnosti turizam i ugostiteljstvo, a posebno je gospodarski važan za budući razvoj projekt Brijuni rivijera vrijedan više od dvije milijarde kuna kojim će se, osim novih dvije tisuće radnih mjesta, aktivirati veliki neiskorišteni turistički potencijali priobalja jugozapadne Istre. Među turističkim agencijama može se izdvojiti Uniline, s deset poslovnica, i Kompas, s poslovnicama u devet gradova. Važno je da je Uniline na čelu s Borisom Žgombom prošle godine sklopio ugovor o franšizi sa svjetski poznatom rent-a-car kompanijom Europcarom, što znači da klijenti Europcara iz cijelog svijeta mogu rezervirati vozilo u Hrvatskoj, a klijenti Unilinea vozilo u zemljama u kojima Europcar posluje.

Među hotelijerskim kompanijama ističe se njih nekoliko: članica Adris Grupe Maistra koju vodi Tomislav Popović, u posljednje je dvije godine poslovala s gubitkom koji se s 45,6 milijuna kuna u 2009. smanjio na 13,2 milijuna kuna u 2010. Nedavno su zaokružili turističku priču vrijednu 2,2 milijarde kuna koju su počeli prije nekoliko godina, a završena je otvorenjem Lone, prvoga dizajnerskog hotela u Hrvatskoj s pet zvjezdica. U Poreču je sjedište odnedavno najveće hrvatske turističke kompanije. Riviera Adria, koju vodi Veljko Ostojić, nastala je spajanjem Rivijere Poreč, Zlatnog otoka i Rapca. Ne treba sumnjati da će to okrumpnjavanje urodit i dobrim poslovnim rezultatima. U Poreču je i Plava laguna, na čelu s Nevenom Staverom. Tijekom godina dobit joj je solidna i lani je iznosila 53,9 milijuna kuna. Vlasnik 80 posto dionica je Lukšić grupa, odnosno njezina tvrtka Sutivan Investments Anstalt, a u ovoj godini planira investirati 131 milijun kuna u obnovu Lagunina hotela Parentium. Istraturist Umag na čelu sa Željkom Kukurinom još je jedna važna tvrtka. Prošle je godine poslova s gubitkom, ali prihod potvrđuje da posla ima, a u posljednjih nekoliko godina iznosi približno 350 milijuna kuna. Prošlogodišnji je gubitak prvi nakon dugogodišnjega uspješnog poslovanja pa valja vjerovati da će to biti kratkog dana. Punih 35 godina na turističkom je tržištu prisutna i pulska Arenaturist, jedna od najvećih turističkih tvrtki u Hrvatskoj na čelu s Borisom Iveshom. Bez znatnih investicija i unatoč otežanom poslovanju u krizi je lani uspjela zadržati stabilno poslovanje.

Kao i u drugim županijama, građevinarima nipošto nije lako. Pretvaranjem Istarskog ipsilona u autocestu građevinska operativa izgubit će siguran posao. Nakon dovršetka dionice od Kanfanara do Matulja i druge cijevi tunela Učka, preostaje tek nada u dobivanje novih poslova. Svakodnevno kruže priče o mogućim otkazima, a među važnijim građevinarima izdvaja se koncesionar Ipsilona Bina-Istra koju vodi David Gabelica. Prihodi su porasli više od četiri puta u odnosu na 2008., ali je lani zbog novoga računovodstvenog obračuna zabilježen gubitak od 56,7 milijuna kuna. Tu je još i Cesta te njezin čelnik Miro Mirković, tvrtka koja sudeći po financijskim rezultatima zasad stabilno posluje. U ovoj je regiji mnogo zanimljivih tvrtki, no spomenimo još i Istarsku kreditnu banku koju vodi Miro Dodić. Njezino je poslovanje stabilno i mogla bi biti zanimljiva ulagačima s obzirom na dinamično gospodarstvo regije. Uz nju važno je izdvojiti i Zračnu luku Pula koja pod vodstvom direktora Brune Rogovića počinje proces obnove vrijedan 40 milijuna eura. U posljednjem je desetljeću Istarska županija uložila velike napore u restrukturiranje i podizanje konkurentnosti svoga gospodarstva, a potaknut je i razvoj visokokvalitetnih autohtonih poljoprivrednih proizvoda poput vina, rakije ili maslinova ulja koji su postali prepoznatljivi brendovi. Zbroje li se svi potencijali i prednosti, Istarska županija očigledno je na dobru putu da i ostane jedna od vodećih.