Katica Pupić Bakrač, ZRAČNA LUKA ZADAR

Županiju čiji je gospodarski rast kolidirao s dolaskom Hypo banke, autocestom i usponom Božidara Kalmete sustigla je recesija. Više nije lako ni tvrtkama pouzdanicama moćnog ministra. Zadarska županija do prije nekoliko je godina bila jedna od hvaljenih. Danas je jedna u nizu onih koje je osim pretvorbe i privatizacije te raznoraznih afera poharala kriza. Zadarsko gospodarstvo najprije je počelo stagnirati, a zatim i padati: smanjio se broj zapošlenih, povećao broj nezaposlenih, a lani je ostvareno i 5,4 posto manje prihoda (10,5 milijardi kuna) nego godinu prije. Doduše, tvrtkama koje su iskazale dobit ona je lani rasla 13,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, međutim gubitak se gubitak povećao za golema 94 posto u odnosu na 2009. To je dovoljno jak pokazatelj da se problemi sve manje rješavaju, a sve više produbljaju. Naravno, ovisno o sektoru.

Ovogodišnji turizam u znaku je velikog porasta broja gostiju. Kao najvažniji mogu se izdvojiti austrijska grupacija Falkensteiner, Hoteli Zadar, koje vodi Ivo Dević, Turisthotel, koji vodi Franke Skoblar, prozvan ‘menadžerom broj jedan’, te turistička kompanija Ilirija, koju vodi Goran Ražnjević. Dominatno mjesto u gospodarstvu županije zauzima trgovačka djelatnost, 30-ak posto ukupnog prihoda, iako i ti prihodi padaju. Najzastupljenija je trgovina mješovitim robom, a najvažniji su domaći igrač Sonik i Bakmaz. Sonik u vlasništvu Nikole Sorića ima 145 prodavaonica u Zadru i okolici i jedna je od vodećih tvrtki u trgovčkoj udruzi Ultra grosu. Bakmaz je pak član grupacije NTL u vlasništvu Josipa i Mirjane Bakmaz i ima 90-ak prodavaonica na području Zadarske županije. Tu je još i Bure Commerce Darka Eškinje. Prošle je godine tvrtka ušla u investiciju vrijednu 15 milijuna eura – gradnju trgovčkog centra s poslovnim prostorima i stanovima. Važno je spomenuti i Tankerkomerc, nekad jednu od najuspješnijih tvrtki koja je 1980. izdvojena iz Tankerske plovidbe radi ujedinjenja vanjskotrgovinskog poslovanja Zadra i regije. Tijekom vremena proširila je poslovne aktivnosti, ali i zapala u financijske teškoće. To se dogodilo i tvrtki kćeri Marituni koja se bavi uzgojem ribe i koja je od kraja prošle godine u stečaju. Najveći je Maritunin vjerovnik upravo njezin vlasnik Tankerkomerc koji od nje potražuje 129 milijuna kuna. Većinski vlasnik Tankerkomerca Božo Jusup čak je početkom godine kao Maritunina odgovorna osoba kazneno prijavljen zbog pogodovanja vjerovniku.

Drugi je najvažniji sektor prerađivačka industrija koja je i uza smanjenje prihoda, pad zapošlenosti i plaća povećala udio s početnih 18,1 posto u 2007. na 18,5 posto u 2010. Uspješno je poslovao LTH Metalni lijev iz Benkovca na čelu sa Željkom Uzelcem. Gubitak od 1,9 milijuna kuna u 2009. lani je pretvorio u dobitak od 1,5 milijuna. Stabilnim poslovanjem može se izdvojiti i Kamen Benkovac Marine Šunić koji obrađuje benkovački kamen. Najveći među njima i prvi izvoznik jest Aluflexpack, bivši Folijaplast. Tvrtka za proizvodnju savitljive ambalaže sa 60 posto tržišnog udjela u Hrvatskoj treća je najveća tvrtka u Zadarskoj županiji, iza Tankerske plovidbe i OTP banke. Ipak, s dobiti od 631 tisuću kuna u 2009. pala je u gubitak od 23 milijuna kuna.

Zanimljiva je i Aluflexpackova prilično burna povijest prepuna kontroverzija i spekulacija o pranju novca. Upravu vode Matjaž Gorjup, predsjednik, i jedan od trojice bivših vlasnika Ivo Pastuović, član Uprave koji je tvrtku osnovao 1981. s Ivom Nižićem i Zdenkom Zrilićem. Danas je u vlasništvu Hypo banke, Francka i Kraša. Bivši vlasnici lokalni su tajkuni vrlo bliski ministru Božidaru Kalmeti i povezuje ih se s dolaskom Hypo banke na područje.

Do Zrilića se došlo istragom poslovanja bivšeg šefa Hypo banke Güntera Striedingera, direktora i suvlasnika Rubicon Investa, tvrtke koja je razvijala Zrilićevu Punta Skalu. Predmetom istrage austrijskog tužiteljstva bilo je još zadarskih tvrtki, a kad je pak riječ o kreditima, uz Aluflexpack spominjala se Maraska. Kompanija s traumatičnim pretvorbeno-privatizacijskim iskustvima lani je smanjila gubitak s 7,5 na pet milijuna kuna. Početkom godine počela je jačati tržišni položaj. Osnovana je nova tvrtka Mepas, nastala spajanjem prodajnih odjela Maraske i Koestlina. Za direktora je vlasnik širokobriješkog Mepasa Mirko Grbešić postavio predsjednika Uprave Maraske Vandiža Montabela.

Sektor prijevoza i skladištenja također je počeo udjel, koji sad iznosi 13,8 posto. Najvažnija je tvrtka u tom sektoru Tankerska plovidba. Moćna zadarska tvrtka čini gotovo desetinu ukupnoga gospodarstva Zadarske županije. U prvom kvartalu ušla u gubitak od 17,5 milijuna kuna iako je unatoč očekivanjima posljednje dvije godine poslovala bez gubitaka. Ive Mustač, prvi čovjek tvrtke oko koje se u Sanaderovo doba plelo mnogo sumnjivih aranžmana, ujedno je najvažniji čovjek na zadarskoj poslovoj sceni. Zadranima je dobro poznato njegovo prepucavanje s bivšim direktorom Stankom Banićem koji je svojedobno izjavio da su nakon njegova odlaska naglo uspostavljeni vrlo prisni odnosi između kompanije i HDZ-a, dugogodišnje vladajuće stranke u Zadru. Inače, Tankerska u vlasničkoj strukturi ima nekoliko tvrtki među kojima su i dnevne novine Zadarski list koje Banić optužuje da objavljuje odluke vladajuće stranci. Osim Zadarskog lista važno je spomenuti kontroverznog poduzetnika Renu Sinovčića, vlasnika medijske kuće Vox, također oslovenog na HDZ-ovu stranačku infrastrukturu.

Direktorica Zračne luke Zadar Katicu Pupić Bakač pak zovu ženom koja je spasila aerodrom. U desetak je godina, naime, od beznačajne zračne luke uspjela stvoriti jedan od najprometnijih aerodroma u ovom dijelu Europe. U prva četiri ovogodišnja mjeseca broj prevoznih putnika bio je veći za 79,4 posto, a letova 5,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što znači da se nastavlja pozitivan trend.