Svaki treći seli se iz Hrvatske

Mreža mladih Hrvatske nakon prošlogodišnjeg pilot-programa ove godine u sklopu Studija o mladima za mlade nudi tri teme: političko obrazovanje mladih, njihovo aktivno sudjelovanje u procesima donošenja odluka te načini pridonošenja pozitivnim društvenim promjenama i razvoju lokalne zajednice. Rok za prijavu je 20. kolovoza.

Mreža mladih Hrvatske nakon prve uspješne godine održavanja Studija o mladima za mlade najavila je upis na drugu godinu toga neformalnog obrazovnog programa. Provode ga kako bi potaknuli mlade da budu odgovorni u svojoj zajednici, da se uključuju u procese demokracije, izgradnju sposobnosti artikulacije potreba i problema mladih te potiču kritičko promišljanje. Ovogodišnji program fokusira se na tri važne teme: političko obrazovanje mladih, njihovo aktivno sudjelovanje u procesima donošenja odluka te kako pridonositi pozitivnim društvenim promjenama i razvijati lokalne zajednice. Tim trima temama Studij želi promicati aktivnosti mladih u društvu te ih učiti aktivnom društvenom doprinosu.

Ovo je druga godina programa nakon prošlogodišnjeg pilot-programa u kojem smo eksperimentirali s različitim sadržajima i metodologijama, od kojih smo neke preuzeli iz najbolje prakse organizacija u europskim i svjetskim središtima. Surađujemo s nekoliko vodećih profesora i znanstvenih novaka iz Hrvatske i inozemstva. Ove godine imamo jedan malo drukčiji program u kojem želimo okupiti studente, srednjoškolce i mlade koji su aktivni u društvenim zajednicama i organizacijama mladih – objašnjava Emina Bužinkić, voditeljica Studija o mladima za mlade.

Program Studija traje devet mjeseci, a počinje rezidencijalnim treningom koji će obuhvatiti tri spomenute teme. Na treningu će se predavači koncentrirati na znanje te pokušati razvijati vještine timskog rada, suradnje, liderstva i sudjelovanja u procesu donošenja odluka. U daljnjem programu i praktičnom radu, također će se izrađivati različite analize i istraživanja u svojim lokalnim zajednicama te će o tome pisati u studijskom biltenu.

• Tako potičemo mlade da razvijaju vještine kritičkog pisanja i kritičkog promatranja društvenih fenomena u svojoj zajednici te mogućnost artikuliranja na način koji utječe i na procese donošenja odluka i na unapređenje lokalnih i nacionalnih politika za mlade. Očekujemo da će institucije i institucionalni djelatnici koji gostuju na studijima imati sluha za to – kaže Bužinkić. Mreža mladih Hrvatske posljednjih deset godina bavi se neformalnim obrazovnim programima, uglavnom u domeni politike za mlade, odnosno jačanjem kapaciteta organizacija mladih da u svojim zajednicama s jedne strane educiraju druge te istodobno zagovaraju prema lokalnim zajednicama i vlastima kvalitetniji odnos prema mladima. Žele potaknuti veći angažman mladih te im pružiti političko obrazovanje za ljudska prava, demokratsko građanstvo i političku participaciju.

U vezi s angažmanom mladih u Hrvatskoj problemi postoje na nekoliko razina. Počevši od statistike, istraživanja pokazuju da je otprilike samo četiri posto mladih uključeno u rad lokalne uprave ili sudjeluje u procesima donošenja odluka, manje je od jedan posto mladih u Saboru, samo pet do sedam posto ih je angažirano u organizacijama civilnog društva, volonterskim i humanitarnim akcijama itd. To je za gotovo milijun mladih u Hrvatskoj iako porazno, pogotovo u usporedbi sa statistikama nekih zemalja u okružju. Tako BiH bilježi barem dvostruko veći postotak mladih angažiranih u civilnom društvu.

• S druge strane, ako analiziramo obiteljske strukture, svaki treći mladi čovjek s diplomom seli se iz Hrvatske jer ovdje ima malo prilika stati na noge i postići ekonomsku stabilnost, a samo Španjolska ima lošije rezultate u zapošljavanju mladih od nas – upozorava Pavić. Tog su dana također dodijeljene nagrade za mlade ‘Uključi se!’ za osobit doprinos ostvarivanju pozitivnih društvenih promjena u lokalnim zajednicama ili na nacionalnoj razini. Ovogodišnji su dobitnici Ana Milovan te projekt ‘Mala filozofija’.

• Danas se na mnogim sveučilištima pokazuje da participativna metodologija rada, gdje je prihvaćena zbog nekih tradicija ili pristupa učenju, mnoštuko više pridonosi razvoju ličnosti i kritičkog razmišljanja. U hrvatskom obrazovnom sustavu radimo još po principu ex catedra, odnosno predavački, a u drugim zemljama, pa i nekim metodološki naprednijim programima u Hrvatskoj, profesori sve više prihvaćaju jedan drukčiji pristup iskustvenog participativnog učenja. Takav pristup u samim postupcima daje mnogo više znanja i kompetencija. Sve se više obrazovni sustavi u svijet usmjeravaju prema ishodima učenja, kompetencijama i vještinama, a manje prema količini sadržaja koju ljudi nose sa sobom u život. Činjenica je da ako unosimo puno sadržaja unutar i izvan obrazovnog sustava, a ne znamo kako ih upotrijebiti, to nam zapravo ništa ne znači. Ovim pristupom dobivamo pristojnu količinu sadržaja, ali i kompetencije te vještine da snažno utječemo na vlastiti život i svoje okružje – objašnjava Bužinkić kakve pozitivne promjene može donijeti integracija studija za mlade u hrvatski obrazovni sustav.

Nada se da će idućih godina mnogo više surađivati s akademskom zajednicom te da će institucije priznavati njihove programe. Zainteresirane mlade osobe koje žele pridonijeti društvenim promjenama u svojim zajednicama mogu se prijaviti na Studije o mladima za mlade do 20. kolovoza ove godine.

Mreža mladih Hrvatske stoga ulaže napore kako bi integrirala Studije o mladima u formalni obrazovni sustav te uključila sadržaje relevantne mladima i posebne metodologije rada u programe visokih obrazovnih ustanova.

• Naš prošlogodišnji pilot-projekt završio je nacionalnom konferencijom na kojoj smo raspravljali upravo o tome koliko je moguće kvalitetno integrirati sadržaj i metodologiju studija u hrvatski obrazovni sustav. Zamijetili smo da u brojnim sveučilišnim programima postoji minimalan sadržaj koji se bavi mladima u smislu da istražuje njihovo političko sudjelovanje do neke razine, da ih poučava volontiranju u zajednici, solidarnosti ili da se dotiče mirovnog ili političkog obrazovanja. Pogođeno se to ne razvija sustavno i nije vidljiv dio sveučilišnih programa, već ovisi o pojedinim nastavnicima i samim studentima koji žele više naučiti. Svojim obrazovnim programima to pokušavamo promicati – kaže Bužinkić.