Neka institucije rade svoj posao

Gužva na Jadranu na vrhuncu turističke sezone predviđa da bi treći ovogodišnji kvartal napokon mogao završiti rastom BDP-a. No želimo li biti sigurni da će tako biti, trebalo bi zasebno iskazati BDP za dio Jadranu sjeverno od Splita i južno od njega. Provjereni podaci s terena pokazuju da je tu negdje virtualna granica između dviju zemalja s različitim poreznim propisima, jedne u kojoj je davanje računa koliko-toliko uobičajeno i druge u kojoj je običan račun još posve nepoznat pojam. A tek kada se spomene R1, nastane prava panika. Što li su to samo oni u Zagrebu sve izmislišli!

Carinik Renato dovezao se na sunčanu nedjelju do graničnog prijelaza Harmica u službenoj odori nadajući se da tako slovenskim kolegama neće biti sumnjiv te da će uspjeti preko granice prošvercati stolnjake za kineske veletrgovce. Na njegovu žalost Slovenci su se toga dana baš namjerili na hvatanje dilera pa je tako ‘pao’ i Renato, i to sa 600 stolnjaka te hranom za pse i mačke. Osim što je tragično da se carinik bavi švercom, žalosno je i da Renato, inače kumče bivšeg ravnatelja Carine Mladena.

I dok je prije samo mjesec dana Slobodan Vučićević, većinski suvlasnik lanca trgovina Turbo limača, tvrdio da ne želi nikakvu politizaciju oko svojih nesporazuma s Gorankom Fižulićem te da ne želi biti predstavljen kao žrtva nekakve urote, srpski poduzetnik ovih je dana promijenio ploču i pustio ‘politiku u svoju butigu’. U srpskim medijima Vučićević je ovih dana izjavio da u Hrvatskoj vlada uvjerenje da srpski biznismeni raspolažu prljavim novcem te da zbog toga moraju uložiti više novca od ostalih investitora da bi nešto kupili u Hrvatskoj. Zanimljivo je da je Vučićević kada je prije nekoliko godina imenovan za predsjednika Upravnog odbora Droge Kolinske govorio da ne vjeruje u teorije urote te da Hrvatska nije zatvorenija za srpski u odnosu na neki drugi kapital.

Zagrebačkoj burzi dojadio je tolerirati neposlušne kompanije koje ne mogu na vrijeme sastaviti dva-tri lista papira s brojkama svog usješnog ili neusješnog poslovanja. Stoga ih je odlučila kazniti jer red se mora znati. Ne-strpljivi i transparentnosti željni investitori i svekolika javnost postanu vrlo ljuti kada im izvješća kasne. Sve je u ovom slučaju razumljivo i jasno, no dogodilo se da je riječ, uz iznimku moćne Tankerske plovidbe, sve odreda o kompanijama koje su s jednom ili dvije noge u stečaju. Osim toga kazna od pet tisuća kuna takva je da neće nikomu utjerati strah u kosti. Tankerskoj je taj iznos beznačajan, a ni ove posrnuše…

Premijerka Jadranka Kosor kao prava dama došla je u Split i sa sobom donijela dar kako i priliči kada se dolazi u goste. Domaćin, splitski vladar Željko Kerum, dočekao ju je s druge strane praznih ruku. Nije joj darovao ni neki propali projekt, ni cvijet niti ju je odveo na kavu, a kamoli večeru. Dio velebne rupe bez dna zvane Spaladium arena iz državnih je ruku tijekom tog posjeta prešao u gradske, no to, čini se, nije nimalo impresioniralo ‘čovjeka iz biznisa’. Očito Kerum ne vjeruje potencijalnoj koaličijskoj partnerici ni kada darove nosi.

U strahu od nove kize koja bi mogla istopiti općinske rezerve, načelnik Primoštena Stipe Petrina predložio je da se većina njih pretvori u zlato. Tako Petrina planira zaštiti financije Općine jer je zlato ‘sigurno ulaganje’. Koliko je sigurno trenutačno uložiti u zlato, analitičari dvoje jer je vrijednost te plemenite kovine trenutačno na visokim razinama. Osim toga tko zna kolika bi mogla biti cijena unce zlata dok Primošten realizira svoju ideju jer Petrina treba najprije proći kroz ‘pustopoljine hrvatskih zakonskih propisa’ i vidjeti može li uopće Općina kupovati zlato.

Dugo iščekivani dogovor s bankarskom elitom nije donio senzaciju, uglavnom se s brojkama koje se već vrte. Ono što se ne zna, a svakom je dužniku sudbinski važno, jest u kojoj će se valuti računati ‘balon’ krediti? Nije isto hoće li tečajnu razliku obračunavati u francima, eurima ili možda u kunama. Već i to što će svaka banka pojedinačno zaračunavati kamate na tu razliku ne obećava ništa dobro. A bilo je i prostora i razloga da se bankare ‘stisne’. Prema stanju zaključno ovogodišnjem ožujku banke su od svojih matica podignule oko pet milijardi kuna kredita (u švicarcima), a Hrvatima su istodobno plasirale šest puta više. I na tečajnoj razlici zaradile.

Doista nas više ništa ne može iznenaditi. Kada treći najbogatiji čovjek svijeta Warren Buffet traži da i njega i sve druge bogataše država porezom lapi po džepu (i to bezopoznato prihvate George Soros i prvi čovjek Starbucksa Howard Schultz), nema sumnje da sve odlazi k vragu. Nije riječ o naglo probuđenom, istančanom osjećaju za socijalnu pravdu, nego o interesu. Naime, to što sve odlazi k vragu u Americi podrazumijeva potrošnju. Ako nema novca za potrošnju, nema potražnje ni razloga za proizvodnju, dakle nema ni zarade. Buffet je shvatio kako je bolje da sami ponude da plate više poreza nego da s vremenom ostanu ne kratkih nego bez rukava.