Komu se obratiti za savjet

Poljaci su još vjerni tradicionalnoj trgovini, zato se suvremenim prodajnim kanalima obavljaju samo 40 posto prodaje. No cijena ulaska na trgovinske police vrlo je visoka.

Gledano s političke strane, Poljska trenutačno predsjedava EU, a prepoznatljiva je po najvećem izvlačenju novaca iz EU fondova od svih članica EU te po aktivnoj diplomaciji, pri čemu se Poljska koristi taktikom regionalnog lidera. Nekoliko je puta izvela manevre koji su ključne zemlje EU doveli pred svršen čin. Primjerice, objasnio nam je hrvatski veleposlanik u Poljskoj Ivan Del Vecchio, dan prije poljsko-njemačkog sastanka na vrhu poljskih predsjednika tempira sastanak s češkim, slovačkim i mađarskim čelnicima i ‘onda dolazi pred kancelarku Angela Merkel sa stajalištem regije, a ne Poljske’. Razlog težnji liderstvu jest i u ‘iskompleksiranosti’ vlastitom povijesti koja je najprije bila slavna, kad je poljsko kraljevstvo bilo jedna od najvećih europskih sila (njegova je vojska zaustavila Osmanlije pred vratima Beča), ali bila je i posamljena nakon nekoliko komandanja i nakon što ju je potkraj 18. stoljeća do kraja uništilo habsburško, prusko i rusko carstvo. Versaškim mirom uskrsnula je da bi 2004. postala članicom EU. Katolička crkva, unatoč komunističkom totalitarizmu poslije Drugoga svjetskog rata, zadržala je velik utjecaj, no on je ipak nešto slabiji u velikim poljskim centrima, gdje pogotovo mladi zastupaju liberalnija stajališta. Tako vas, primjerice, u centru Krakowa na svakih 50-ak metara zaustavi mlada djevojka koja dijeli letke za striptiz-klub i dodatne usluge.

Da bi što efikasnije izvukli novac iz fondova EU, Poljaci su prije 13 godina krenuli u bolne reforme, ali odlučno, kad su brojku od 48 regija uspjeli 1999. svesti na 16 vojvodstava koja su dobila veću autonomiju. Iako su prvotni plan formiranja 12 regija morali napustiti zbog velikih otpora lokalnih političkih elita, rezultat je impresivan jer su vojvodstva do danas povećala svoje proračune i do osam puta.

Poljski politički sustav je polupredsjednički, dakle pretpostavlja kohabitationu (politički suživot predsjednika i premijera iz različitih političkih stranaka), no sadašnji su prvi ljudi države na ‘istoj strani’. Predsjednik Bronislaw Komorowski izabran je nakon prošlogodišnje pogibije njegova prethodnika Lecha Kaczyńskog u avionskoj nesreći za posjete poljskom stratištu u Katinskoj šumi, u kojoj su pripadnici Staljinova zločinaca režima ubili više od 20 tisuća Poljaka. Premijer je Donald Tusk, no ako čitatelj misli da je zbog snažnoga gospodarskog rasta uz predsjednika i premijera najvažniji ministar gospodarstva Waldemar Pawlak previše se. Slijedeća najvažnija politička ličnost je ministrica Elżbieta Bienkowska koja vodi najvažnije ministarstvo, ono regionalnog razvoja. I sama je jednom prilikom pola u šali, pola u zbilji rekla da se nje drugi ministri boje jer ih uvijek pita kako teku projekti vezani uz regionalni razvoj financirani novcem iz EU fondova. Koliko im je to važno govori podatak da će za financijsko razdoblje EU od 2007. do kraja 2013. dobiti 66 milijardi eura, a sami Poljaci kažu da bi im trebalo 25 godina da ta sredstva osiguraju bez fondova.

No, Poljaci mogu biti zadovoljni i radom ministra Pawlaka jer najnovije investicijsko izvješće UNCTAD-a kaže da Krakow nudi najbolje uvjete na svijetu za pružanje poslovnih usluga jer ima kvalificirane i učinkovite radnike, poslovno okruženje s niskim rizikom poslovanja te dobra pravna i porezna rješenja. Cijela je Poljska pak na šestome mjestu, a od nje su bolje Kina i SAD, ali su zato iza nje gospodarske veštele Njemačka i Velika Britanija.

Poljska je napredovala u svim segmentima i vrlo je teško izdvojiti sve najjače igrače. Možda je dobro spomenuti Maspex Wadowice grupu, jednu je od najvećih poljskih proizvođača hrana, ili pak Akwawit-Polmos iz Wrocławia, među najvećim proizvođačima alkoholnih pića. Hrvatski biznismeni imaju iskustva s poljskim kolegama, no iako je utemeljena Poljsko-hrvatska industrijska i trgovinska komora svi se slažu da su mogućnosti razmjene mnogo veće te da bi trebalo iskoristiti poljski napredak. Prema podacima DSZ-a ukupna robna razmjena Hrvatske s Poljskom u 2010. iznosila je 522,5 milijuna dolara, a u odnosu na 2009. smanjila se 3,2 posto. Pritom je Hrvatski izvoz porastao 4,7 posto, na 119 milijuna dolara, a uvoz iz Poljske iznosio je 400 milijuna dolara, manje 5,3 posto u odnosu na 2009. Manjak Hrvatske u robnoj razmjeni s Poljskom u 2010. godini iznosio je 284,5 milijuna dolara, manje devet posto u odnosu na 2009.

Krešimir Pajić, predsjednik Uprave Koestlina, koji već dvije godine na mjesec u Poljsku izvozi 15 šlepera, upozorava da se poljsko tržište ne smije shvatiti olako. Zanimljivo je, tvrdi, da brendovi tamo ne prolaze, već Poljaci težište stavljuju na kvalitetu proizvoda. Kad je riječ o poštovanju roka plaćanja, o tome se ne razgovara, jer takvo ponašanje neke kompanije izaziva bježanje poslovnog svijeta od nje kao od kuge, a vrlo negativan imidž teško je vratiti. Poljaci su vrlo pažljivi s novcem i vrlo su precizni. – Žele kvalitetu i nastoje što jeftinije proći pa će se i za pfening cjenkati, karikirano, pola godine. Tu su vrlo uporni – objašnjava Pajić. Ipak, veli, to najviše vrijedi za južni dio Poljske (Krakow), dok je sjever (Varšava) možda malo ležerniji ali, upozorava, razlike su u nijansama. Naša, primjerice, prehrambena industrija ima šanse, ali teško može konkurirati cijenama. Kaže da Poljaci prema Hrvatima gaje simpatije i uvažavaju nas, što potvrđuje i Andrzej Zylak, predsjednik Gospodarske komore regije Ribnik i ravnatelj tamošnjeg rudarstva, predsjednik Uprave poduzeća Wielobranżowe Elanex BiUT Hrvatska te još i predstavnik Jadrolinije u Poljskoj. Kaže da općine imaju veliku samostalnost i mogu smanjiti lokalne poreze pa zbog toga u Poljsku ulažu iz cijelog svijeta. Sada se u Poljskoj grade infrastrukturni objekti i traže se i izvođači i ulagači, pa je to dobra prilika i za hrvatske kompanije.

Glavne pak zapreke koje otežavaju ulaganje nerijetko su nejasna fiskalna pravila, predugo čekanje dokumenata od centralnih vlasti te registracija poduzeća. Dobro uspostavljen sustav odgovornosti kao i Zakon o javnim narudžbama organi- čavaju korupciju, ali i produljuju proceduru, kaže Zylak, a o tome govori i Martin Hećimović, pomoćnik direktora u Podravka Internacionalu u Poljskoj, koji iz iskustva upozorava na strašno velike troškove samog ulaska na police u trgovinama. – Tko nije odmah na početku spreman na takve troškove, neće se ni pojaviti u trgovinama – kaže. Dodaje da je poljsko tržište vrlo karakteristično jer se više od 60 posto prodaje odvija u tradicionalnom kanalu prodaje, dok u modernom kanalu Poljaci kupuju manje. Poljska također razvija tzv. specijalne ekonomske zone kojih je 14, a investitore mame poreznim olakšicama, pomoći oko zapošljavanja, pripremama terena za investicije… U jednoj od njih je i Podravkina tvrtka. U Poljskoj se sada mnogo investira u industrije koje se temelje na znanju, zelenoj tehnologiji kao i u IT industriju, koja je uz Indiju najjeftinija na svijetu, a i sve veći broj visokoobrazovanih mladih ljudi odlučuje se na doktorat. Svi se slažu da je u Poljsku isplativu ulagati i izvoziti, a jedan od glavnih aduta je i geografski položaj zemlje, gotovo u samom središtu Europe, na križanjima glavnih transportnih putova.