Home / Biznis i politika / Opet neozbiljno o opasnosti

Opet neozbiljno o opasnosti

Prije četiri godine Ivo Sanader i Ivan Šuker uvjeravali su javnost kako globalna recesija ne može nauditi Hrvatskoj. Sada je na vratima novi šok, ali obrana se ne smišlja. Logično, pa godišnji su odmori!

Teško je kritičaru aktualne hrvatske Vlade priznati, ali čini se da je ministrica financija Martina Dalić, kad je već morala, obavila novu tranšu inozaduživanja prije ovih dramatičnih globalnih eskalacija. Kad iskusni financijski analitičar globalne financijske potrese nazove ‘užasom’, onda se čini da je vrag odnio šalu.

Kad je prije četiri godine počeo slom tržišta nekretnina u SAD-u, ljudi su se zahvalili bankarskom sustavu i globalni pad BDP-a, Ivo Sanader i Ivan Šuker tvrdili su da nema šanse da se svjetska recesija prelije u Hrvatsku. Današnja premijerka Jadranka Kosor odabrala je upravo ovo vrijeme za godišnji odmor, pa će biti zanimljivo hoće li i ona, zaokupljena izborima, uvjeravati javnost da nam ne prijeti nikakva opasnost. Zanimljivo, neki oporbeni ekonomisti (Jurčić, Kovačević) neoprezno si dopuštaju izjave da je hrvatski izvoz ionako slab pa se eventualni pad svjetske potražnje u Hrvatskoj neće osjetiti.

Krajnje je vrijeme da se svi akteri na političkoj i ekonomskoj sceni uozbilje. Istina je da se Hrvatska nije odljevila od recesije, ali banalizirati stvari dosjetkom da ako nije izaziva iz jedne recesije zemlja ne može upasti u novu – nedopustivo je. Dokazani prognozir modernih ekonomskih kriza Roubini domaćim zafrkantima poručuje kako se nova recesija ne može izbjeći, ali je zadatak da se izbjegne – dugotrajna depresija. Kroničar se želi uvjeriti kako u ovom trenutku u Hrvatskoj, u Vladi i HNB-u, ima nekoga tko razrađuje, zlu ne trebalo, kako bi se scenarij globalnog sloma mogao odraziti u Hrvatskoj i koje bi bile mjere za kontrolu štete. Ako se sve svodi na uobičajeno ponašanje premijerke Kosor da ide gasiti vatru gdje se pojavi politička opasnost (kao u slučaju korisnika kredita u švicarskim francima), onda ima razloga za uznemirenost.

Svjetska kretanja posljednjih dana navode vlade i poslovne bankare da se intenzivno druže. Ali ne na taktičkoj razini oko švicarske i prijetnji uvođenjem poreza. Opasnosti su sistemsko i mnogo dublje. Za prvi udar recesije hrvatski financijski sustav bio je spreman. Tako se i tvrdilo u prijašnjim analizama HNB-a. Što bi se moglo događati nađe li drugi udar – čini se da nije objavljeno.

Neka bude puhanje na hladno, ali Hrvatskoj treba negdje postaviti rješenja, pa ako se dogodi nekontrolirana kataklizma, da se zna gdje je natpis ‘razbij staklo u slučaju nužde’. A ne da se onda gube dani u paničnom smišljanju što učiniti.

Sasvim se zaboravilo kako je prije tri godine izbila nervozna među štedišama pa je Vlada odlučila da će povećati iznos štednje za koju će jamčiti. Ako bi se ponovno pojavila slična nervozna – bi li ponavljanje kako država jamči uloge bilo dovoljno? Ili je percepcija zdravlja državnih financija u međuvremenu postala negativnija?

Nacionalna sigurnost traži da se u ovim svjetski turbulentnim vremenima sastave upute kako se osigurati da se izbjegne nestašica strateške robe, da se osiguraju financijski tokovi (dobra, nelikvidnost i neplaćanja relativizirali su očekivanja) i izbjegnu nekontrolirani ne- redi pogođenih skupina građana.

Takav pristup možda djeluje paranoično. Ali kako se financijski slomovi ubrzavaju, a neravnoteže produžuju, prije ili poslije promišljanje izvanrednog ekonomskog stanja u svijetu zatrebat će i Hrvatskoj. Bit će nezgodno ako se ispostavi da se mora ‘razbiti staklo’, a vodiča za slučaj nužde ne bude unutra.