Krešimir Hlede Piramida

Poduzetnici još ne osjećaju da je završetak pregovora s EU išta promijenio. Uz iznimku Branka Roglića, koji kaže da je u proteklim mjesec dana Orbico dobio desetak zahtjeva od tvrtki iz EU za distribuciju njihovih proizvoda, ostali poduzetnici ne primjećuju pozitivne promjene od završetka pregovora. Niti je došlo do pomaka u uvjetima poslovanja niti u ponašanju njihovih stranih partnera.

Prijede malo više od mjesec dana Hrvatska je zaključila pristupne pregovore, čime je ispunila uvjete da napokon postane 28. članicom Europske unije. Još i prije zaključenja događaj se iskorištavao gotovo u svim istupima političara kao svojevrsno obećanje gospodarstvenicima i poduzetnicima da za njih dolaze bolja vremena. Mjesec dana nakon zaključenja pregovora stvarna situacija u turbulentnom domaćem gospodarskom okruženju i ne potvrđuje optimizam nekih EUfo-ricara.

Poduzetnici, osim nekoliko iznimki, proteklog mjeseca nisu primijetili da će se obećanja održati – nema nikakve promjene u poslovanju niti u ponašanju stranih poslovnih partnera prema njima. Ono što poduzetnici očekuju od ulaska u EU može se svesti na želju za uređenim tržištem, a poduzeća koja već posluju na tržištu EU odavno su pripremljena na tešku tržišnu utakmicu i sve su prednosti tržišta EU mogla iskoristiti još od vremena kada je potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potkraj listopada 2001.

Bolan gubitak CEFTA-e. Jedan od poduzetnika ‘s terena’ Zvonko Popović, vlasnik tvrtke Kanaan, domaćeg proizvođača snack proizvoda koje većinom plasira kao privatne robe marke za velike trgovačke lance, kaže da za njegovo poslovanje zaključenje pregovora ne znači ništa pozitivno.

• Ulazak Hrvatske u EU donijet će mi samo gubitak izvoznih tržišta poput Srbije, BiH, Makedonije u koje plasiram 25 posto proizvodnje, i to zbog povećanja carine – kaže Popović. Naime, ulaskom Hrvatske u EU Hrvatska će prestati biti članicom CEFTA-e, pa Kaananovi proizvodi više neće biti toliko konkurentni jer za njegove kupce u susjednim zemljama prestaje vrijediti bescarinsko ili znatno niže opterećenje pri uvozu iz zemlje članice EU koje vrijedi dok je Hrvatska članica regionalne zone slobodne trgovine. Ipak, od ulaska u EU dugoročno očekuje reduciranje šume nebu- znih hrvatskih propisa koje sada mora zadovoljavati, a koji loše utječu na njegovu konkurentnost.

Da samo zaključenje pristupnih pregovora zapravo ne znači mnogo potvrđuje Nikica Čubrić, direktor tvrtke Fokus koja se bavi veleprodajom uredskog, školskog pribora i promotivnih artikala. U posljednjih mjesec dana u poslovanju Fokusa nije se promijenilo ništa i njegova se tvrtka za ulazak u EU priprema već godinama. Kao i Popović, i Čubrić od EU očekuje uređeno tržište.

• Želio bih da se domaće tržište ulaskom u EU riješi ovog divljaštva. Možda dobijemo pravedniju borbu na tržištu u smislu da samo naplatimo ono što smo zaradili – kaže Čubrić.

Jedna od kompanija koja izvozi čak 96 svoje proizvodnje, dio i na tržište EU, jest Piramida, proizvođač staklene farmaceutske ambalaže. Njezin direktor Krešimir Hlede također tvrdi da za njih samo zaključenje ugovora ne znači ništa za poslovanje.

• Kako radimo za regulatorno zahtjevnu farmaceutsku industriju, već smo se odavno pripremili za EU jer u protivnom ne bismo mogli poslovati sa zemljama članicama – objasnio je Hlede. Za njega u nekom duljem razdoblju ulazak u EU znači olakšavanje poslovanja.

Premda i domaća financijska industrija vapi za promjenama, potvrda ulaska Hrvatske u EU još joj nije donijela neke koristi. Ivan Ivin, predsjednik Uprave Ilirika Investmentsa, kaže da se kod upravljača fondovima ništa posebno nije promijenilo, posebice iz razloga što oni svoje poslovanje već dugo ne samo uz prisutnost na tržištu EU nego i u cijelom svijetu.

• Investitori se za sada nisu ništa posebno zagrijali za naše tržište, ali vjerujem da hoće jer su u Hrvatskoj dionice jeftine i naći će investitore kada se nađemo u urednjem sustavu. Stoga, siguran sam da će biti pozitivnih događaja vezanih za samo članstvo u EU. Otvorit će se vrata u oba pravca i to je jako pozitivno, samo je bitno da znamo iskorištiti prave mogućnosti, globalizacija i transfer kapitala nezastavljivi su pa bolja uređenost u smislu manje komplikacija i administracije sigurno neće odmoći – objasnio je Ivin.

U proteklih mjesec dana ni posrnuo tržište nekretnina ne osjeća konkretna poboljšanja, a stare priče da će nakon zaključenja pregovora stranci nahrupiti u redu za kupnju kuće ili hotela na obali nisu se obistinile. No da je prerano promatrati učinke sigurnog ulaska Hrvatske u EU, misli Vedrana Likan, direktorica Colliers Internationala Hrvatske. Očekuje da će se do samog ulaska Hrvatske u investicije EU domaće tržište nekretnina ubrzati.

• Investitori koji su već promatrali tržište i imaju planove o realizaciji to će učiniti do 2013. jer je tranzicijsko tržište nekretnina, a u našem slučaju ima dosta vrijednih nekretnina, puno povoljnije negoli će to biti nakon što Hrvatska postane članicom Unije – navodi Likan. Primijetila je pojačano zanimanje stranih investitora u 2011., ali ističe da će se investicijski val u domaće tržište nekretnina osjetiti tek u 2012.

Likan kaže da trenutačnu situaciju treba promatrati i kroz prizmu loše situacije u SAD-u, zatim i godišnjih odmora. Također, u tijeku je i predizborna kampanja kao i razotkrivanje mnogih korupcijskih afera, što utječe na biznis, a u 2012. očekujem smirivanje situacije – kaže i dodaje da bi se u razdoblju od godine i pol mogle realizirati neke investicije u turističke nekretnine jer za to postoji velik interes. Ali za to je, dakako, potrebna volja države i lokalne samouprave da se riješi pitanje vlasništva.

Jedini poduzetnik koji osjeća relativno konkretno promjene od zaključenja pregovora jest Branko Roglić, vlasnik Orbico grupe, a koji je ovakav proces proživio već dva puta, u slučajevima Slovenije i Bugarske.

• Primijetio sam drukčiji odnos banaka i partnera od zaključenja pregovora, koji se konkretnizirao u smislu dobivanja desetak zahtjeva od tvrtki iz EU da distribuiramo njihove proizvode – izjavio je Roglić. Kao prednosti ulaska Hrvatske u EU vidi smanjenje carina.

• Međutim, znatno će se racionalizirati troškovi, a bitno je i da će pametni ljudi iz inozemstva dolaziti u Hrvatsku i iskorištavati naše resurse u poslovanju, koje mi nismo znali iskorištiti – objasnio je Roglić.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori oprezni su u davanju mišljenja o učincima zaključenja pregovora na domaće gospodarstvo te ističu da se radi o prekratkom razdoblju. Članstvo u EU bit će izazov za sve institucije i poduzetnike u Hrvatskoj, prilika za one najbolje, ali i opasnost za one koji su nespremni za promjene – rekla je potpredsjednica HGK Vesna Trnokop-Tanta.

Istaknula je da je EU od velike važnosti za naše gospodarstvenike, posebno u području međusobne trgovine i investicija, jer više od 60 posto trgovine robom ostvarujemo upravo sa zemljama članicama, koje su i najveći ulagači u Hrvatsku. Ankete koje je HGK provodio među gospodarstvenicima u proteklom razdoblju pokazuju da se većina naših gospodarstvenika već prisutnih na tržištima EU smatra spremnima za članstvo te da su prije počeli usklađivati svoje poslovanje sa zakonodavstvom EU i da pokazuju spremnost suočiti se s konkurencijom koja će se znatno pojačati.

Međutim, još ima onih koji će tek sada početi s pripremama. Trnokop-Tanta upozorava da vremena za kvalitetnu edukaciju i prilagodbu doista nema puno. Njezino mišljenje ne dijeli potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Ivan Milošević kada kaže da je završetak pregovora o ulasku Hrvatske u EU ključan događaj za rast zanimanja investitora za ulaganje u naše gospodarstvo.

Njegovi podaci pokazuju da će se izravna strana ulaganja u Hrvatsku ove godine u odnosu na prošlu udvostručiti te da su u raznim stadijima realizacije investicije u Hrvatskoj ukupne vrijednosti od 63 milijarde kuna. Da se situacija na terenu ne može poistovjetiti s trenutačnim dnevnim potrebama predizbornih kampanja jer, kao i u svemu, Hrvatska je i u ovom slučaju nedovoljno ozbiljno pristupila promišljanju svoje uloge u novoj zajednici, smatra profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Ljubo Jurčić.

Poduzeća koja posluju na tržištu od 500 milijuna kupaca na žestoku tržišnu borbu pripremila su se sama, i to puno prije, dok zajedničke strategije za sve ostale još nema. Jurčić objašnjava da je odluka o primanju Hrvatske u EU bila politička.

• Hrvatska nije napravila analize, nije definirala ni strategiju niti svoje mjesto unutar te zajednice. Osim toga nije bilo ni pripreme domaćih gospodarskih subjekata jer nisu prestrukturirani resursi da bi se, primjerice, mogle iskorištiti subvencije EU u poljoprivredi, turizmu i brodogradnji, dok će Hrvatska morati plaćati svoje obveze – kaže Jurčić i dodaje da de facto osim zakonodavnih uvjeta Hrvatska nije napravila ništa da bi mogla imati koristi od Unije.