Upitan opstanak Hrvatske zaklade za znanost

Da bi ispunila svoju funkciju, financiranje znanstvenih projekata kojim bi se potaknula obnova hrvatskoga gospodarstva, Hrvatskoj zakladi za znanost nedostaje 200 milijuna kuna.

Ne dobiće li novac od države, Hrvatska zaklada za znanost 2012. godine praktički će prestati postojati za nove projekte, što bi ugrozilo i nužna istraživanja za potrebe obnove gospodarstva. Do kraja ove, 2011. godine račun zaklade bit će ispražnjen, a da bi mogla funkcionirati kao što je zakonom propisano, potrebno joj je 200 milijuna kuna za financiranje od 10 do 20 posto prijavljenih projekata. Svrha postojanja zaklade jest povezivanje znanstvenih istraživanja i gospodarstva, kao i potpora znanstvenim istraživanjima koja mogu odgovoriti na potrebe gospodarstva, a Strateški plan zaklade jedna je od provedbenih mjera Plana gospodarskog oporavka Hrvatske.

Prema novom zakonu, zaklada postaje središnja ustanova za financiranje znanstvenih istraživanja. Treba financirati velike istraživačke projekte prema utvrđenim prioritetnim znanstvenim temama usklađenima s potrebama gospodarstva i europskog sustava znanosti. Promjenu zakona podržalo je i Nacionalno vijeće za znanost i Hrvatski sabor. No za takvu vrstu financiranja nedostaju potrebna sredstva jer su izdvajanja iz proračuna za zakladu beznačajna.

Upravni odbor čini maksimalne napore da osigura djelovanje u skladu novog Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost koji je donesen 2010. godine. To ponajprije znači osigurati sredstva za djelovanje zaklade kao glavnog mehanizma kompetitivnog financiranja znanosti u Hrvatskoj na osnovi triju načela: stroge međunarodne prosudbe projekata, izvrsnosti i usklađenosti s prioritetima razvoja države – kaže akademik Ivica Kostović, predsjednik Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost.

Upravni odbor i stručnjaci zaklade razradili su Strateški plan rada za razdoblje od 2011. do 2015. godine kojim se definira plan rada, određuju se strateški prioriteti u financiranju i iskazuje namjera da se rad zaklade temelji na osiguravanju selekcije najboljih projekata na osnovi neovisne recenzije i profesionalno održane procedure vrednovanja i nadgledanja projekata. Početkom srpnja zaklada je raspisala natječaj za sedam programa financiranja znanstvenih istraživanja na koje očekuje velik odaziv: dva milijuna kuna za usavršavanje mladih znanstvenika u inozemstvu, tri milijuna kuna bit će usmjeren na osamostaljivanje mladih i uspješnih znanstvenika u Hrvatskoj, dok je za projekte suradnje znanosti i gospodarstva na raspolaganju 2,5 milijuna kuna. Iskusnim hrvatskim znanstvenicima za 28 istraživačkih projekata, koji će trajati tri godine, bit će dodijeljeno 30 milijuna kuna.

Odluka o financiranju projekata ovisit će isključivo o kvaliteti recenzije i procjeni prioriteta posve neovisnih, pretežito međunarodnih stručnjaka – objašnjava Kostović.

Koliko je ozbiljan problem financiranja zaklade pa time i znanstvenih projekata potvrđeno je i na nedavnoj konferenciji European Research Council, održanoj u Budimpešti, gdje je iznesen podatak o dokazanoj povezanosti nacionalnog ulaganja u znanost i broja ERC potpora. Prema tom podatku Hrvatska ne može povući znatna europska sredstva dok se ne povećaju nacionalna ulaganja u znanstvene projekte koji su prošli neovisnu i stručnu recenziju.

Znanstvenici su dobro upoznati s radom zaklade koja je svjetski model, ali građani, kao i većina subjekata u gospodarstvu, pod zakladem pogrešno podrazumijevaju još jedan odljev javnog novca ili,

Ulaganje gospodarstva u znanstvene projekte u Hrvatskoj daleko je ispod prosjeka Europske unije, pa je zaklada još 2006. pokrenula program Partnerstvo u istraživanjima da bi osigurala ulaganje gospodarstva u znanstvena istraživanja prema načelu jednakih uloga. Dosad je zaklada podržala 19 projekata u suradnji s industrijom i gospodarstvom. Uz ulaganja zaklade u iznosu od 13,5 milijuna kuna u temeljna istraživanja, koja su se provodila u hrvatskim znanstvenim ustanovama, privučeno je više od šest milijuna kuna iz sredstava izvan državnog proračuna jer se jedino partnerstvom i zajedničkim ulaganjima može ostvariti sinergija tih dvaju sektora te ojačati svijest o važnosti znanosti u razvitku gospodarstva i povećanju konkurentnosti u Hrvatskoj. No od osnutka Hrvatske zaklade za znanost nije bilo redovitih godišnjih izdvajanja novca iz državnog proračuna, iako je tako bilo zamišljeno. Zaklada je ostvarivala određene prihode oročavanjem sredstava koja su u njezin fond uplaćena još pri osnutku u 2002. i 2003. godini. No od 2004. godine, kad je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa uplatilo iznos od gotovo 800 tisuća kuna, zaklada nije ostvarivala nikakve prihode iz državnog proračuna sve do 2009. i 2010. godine. Tada je ostvarila prihod od ukupno dva milijuna kuna, a milijun na godinu dovoljno za financiranje odlaska desetak mladih znanstvenika na usavršavanje u inozemstvo na godinu dana, odnosno za trogodišnje financiranje jednoga vrhunskog projekta renomiranog znanstvenika. Istodobno se posredstvom MZOŠ-a financira više od 2000 projekata bez novih natječaja s nedovoljnim iznosom pa zbog toga nema ni odgovarajućih znanstvenih i drugih rezultata.

Sigurno je da su svi sudionici Hrvatski sabor, Vlada RH, Hrvatska zaklada za znanost i svi znanstvenici, svjesni da ukupni iznos za znanstveno-istraživačke projekte treba vrednovati prema postotku izdvajanja iz nacionalnog bruto dohotka – kaže Kostović. Upravni odbor zato se zalaže da se na razini Vlade i Sabora točno dogovori koje od brojnih institucija i agencija trebaju financirati znanstvena i razvojna istraživanja kako bi se izbjeglo dvostruko financiranje izvan dogovorenih prioriteta i da bi zaklada dobila ključno mjesto u financiranju velikih istraživačkih projekata. Ako nema dodatnih mogućnosti u proračunu, potrebno je izvršiti preraspodjelu sredstava i povjeriti zakladi sredstva uz jamstvo da je riječ o financiranju izvrsnih projekata koji se uklapaju u potrebe gospodarstva i druge prioritete Hrvatske.

Međunarodne izložbe inovacija imaju i natjecateljsku dimenziju jer su prema broju osvojenih odličja na izložbama hrvatski inovatori u samom svjetskom vrhu, ističe Stipan Orčić koji je upravo u pregovorima za komercijalizaciju svojih izuma.

Htjev Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo za priznavanje patenta – objašnjava Orčić koji je tu svoju inovaciju prvi put izlagao na međunarodnoj izložbi inovacija Salon International des inventios’ Geneva 2010. u Švicarskoj, a nagrađena je srebrnom medaljom. Druga izložba na kojoj je bila predstavljena zavjesa bila je INNOVACT, The European Forum for Innovative Start-Ups, koja je krajem ožujka održana u Reimsu u Francuskoj. Inovaciju je potom izložio u Španjolskoj na International Center of Inventions u Barceloni i proglašena je inovacijom mjeseca. Iako za ‘Uređaj za ultrazvučno tretiranje zemljišta’, koji je njegov najnoviji izum, nije dobio toliko nagrade i medalja kao za zavjesu, čini se da će prije biti komercijaliziran. Svrha tog uređaja je zaštita okoliša, alternativa je pesticidima i herbicidima u zaštiti usjeva, kaže Orčić jer tretiranjem zemljišta ne ostavlja naknadne tragove, a učinak traje dok je zemljište izloženo ultrazvučnim valovima. Na ovaj način ne dolazi do taloženja otrovnih tvari u tlu i do zagađenja zemljišta otrovnim zaštitnim sredstvima te na kraju zagađenja ploda.

Uređaj za ultrazvučno tretiranje zemljišta sastoji se od niza ultrazvučnih generatora u zajedničkom nosaču, montiranom na traktor. Upravljanje i rad uređaja se vrši daljinskim upravljačem iz kabine traktora. S adaptera struja dolazi do programatora s pojačalom frekvencije, smještenom u zajednički nosač, s kojeg se odašilje naizmjenična struja visoke frekvencije u ultrazvučne generatore. U generatorima se stvara magnetno polje visoke frekvencije koje odašilje ultrazvučne valove u zemljište. Svojim djelovanjem ultrazvučni valovi razaraju klice sjemenja trave čime se onemogućuje njen rast. Isto tako ultrazvučni valovi uništavaju nametnike u zemljištu, čime se onemogućuje njihov rast i razvitak. Taj sam izum prvi put izlagao na međunarodnoj izložbi inovacija Malaysia Technology Expo, MTE 2011., u Kuala Lumpuru u Maleziji, a nagrađena je brončanom medaljom. Nekoliko kompanija iz Malezije pokazalo je interes za taj uređaj. No veće zanimanje uređaj je izazvao na izložbi INNOVACT, The European Forum for Innovative Start-Ups, održanoj u Reimsu. Zainteresiralo se nekoliko kompanija iz Francuske, Belgije i Poljske, a dobio sam i konkretnu ponudu za komercijalizaciju. U pregovorima sam s kompanijom iz Francuske koja se bavi proizvodnjom strojeva za obradu zemljišta – kaže Orčić kojeg u kolovozu čeka još jedna izložba CIGIF 2011. Korea Cyber International Genius Inventor Fair. Orčić će i na ovu izložbu u organizaciji Hrvatskog saveza inovatora, ali i u inovacije i putovanja ulaže uglavnom vlastiti novac.

Kada se rodi ideja, poznajem informatički program modeliranja u 3D i 2D, napravim projekt s financijskim izračunom za izradu inovacije. Najvećim dijelom i ostane na tome jer sam financirao izradu inovacije s patentnim prijavama – kaže Orčić koji sudjeluje na raznim natječajima za dodjelu potpore inovatorima koje raspisuje Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, razni tehnološko-inovacijski centri, zaklade, a javlja se i na natječaj za sufinanciranje inovacija Primorsko-goranske županije.

Stipan Orčić do umirovljenja je radio u brodogradilištu ‘3. maj’ kao projektant cjevovoda, a inovatorstvom se bavi od 1977. godine. Saveznom zavodu za patente bivše države podnio je nekoliko zahtjeva za priznavanje patenata i dobivao nagrade na izložbama. Hrvatskom Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo prijavio je brojne inovacije: ‘Kuća od gumirane konstrukcije’, ‘Aparat za palačinke’, ‘Hladne posude’, ‘Guma s ugrađenim grijačem za cestovna vozila’, ‘Boca evaporator’, ‘Višeprotočne cijevi’, ‘Hodalica po vodi’, ‘Cipele s grijačem’, ‘Tanjuri za izlete i domjenke’, (koji su se posebno dopali bivšem predsjedniku Stipi Mesiću, čak ih je tražio za svoj ured, ali Orčić nije mogao isporučiti željenu količinu), ‘Posuda za kuhanje s mješalicom’, ‘Ogledalo s pokretnim zaslonom’, ‘Posuda za pranje voća i povrća’, ‘Model za šablonu pri izradi cijevi’, ‘Zavjesa s grijačima i rashladom’ i ‘Uređaj za ultrazvučno tretiranje zemljišta’. S tvrtkom Metallica iz Rijeke zaključio je ugovor o prodaji inovacije ‘Hladne posude’, a ‘Model za šablonu pri izradi cijevi’ prodao je brodogradilištu ‘3 maj’. Za neke inovacije dobio sam samo nagrade za dio patenta, zaključio sam separatni ugovor o prodaji i prema tome nisam nositelj patenta, ali sam dobio novčanu nagradu za ideju koja je postala podloga za izradu novog proizvoda – objašnjava Orčić koji je imao najviše ozbiljnih ponuda za kupnju inovacije ‘Kuća od gumirane konstrukcije’, a stizale su iz SAD, Kanade, Engleske, Austrije, Belgije, Australije, Kine, Indije, Irana… te hrvatskih tvrtki Guminex iz Varaždina i Jele iz Delnica. Za inovaciju ‘Cipele s grijačem’ interes je pokazalo Borovo i Meiso iz Goričana. Dok je za izum ‘Hodalica po vodi’ zainteresirana bila Kvarnerplastika iz Rijeke, a Željezara Sisak za inovaciju ‘Višeprotočne cijevi’, pa Alatplast iz Trviža za ‘Hladne posude’ te Končar iz Zagreba i Alumen iz Labina za inovaciju ‘Pekač palačinki’.