Jezična ekologija

Koliko je jezik živ organizam i podložan trendovima, posvjedočili smo i mi u redakciji Lidera. Naime, prije četiri godine počeli smo na Liderovu portalu slagati maleni rječnik s egidom ‘last minute za hrvatski jezik’ koji je sadržavao novu, modernu terminologiju. Pokazalo se da je većina nabrojenih riječi danas posve uobičajena, razumljiva, a da su im se pridružili novi koji se dijelom rabe iz potrebe, a dijelom zbog pomodarstva (te trendovske termine nastojali smo nabrojiti i u ovoj temi).

Dakle, ta rasprava o modernoj poslovoj komunikaciji nije ni po čemu nova, ali je vrlo zanimljivo kako se promijenio pristup ili, bolje rečeno, stajalište onih koji je vode. Naime, čini se da se u većoj mjeri tolerira prihvaćanje nove terminologije, manje se mari o dojmu koji ostavlja onaj koji se takvom terminologijom služi, a čak se i od menadžera starije generacije na neki način očekuje da prihvate novitete i ne pitaju one mlađe, one koje su u tijeku, što određena riječca znači.

Kako kaže dekan Zagrebačke škole ekonomije i managementa Đuro Njavo, uvođenje nove terminologije u poslovnou komunikaciju posve je uobičajeno, ali razbavljivanje riječima koje sugovornik ne razumije neprihvatljivo i neprihvatljivo.

Ako nešto nudite, mora vas se razumjeti. To je već pitanje marketinga. Želite li prodati neki proizvod, morate ga znati prodati. Morate komunikaciju prilagoditi klijentu. To ima više veze s bontonom, a ne s odnosom starijih i mladih generacija menadžera – rekao je dekan fakulteta o čijoj posvećenosti komunikaciji govori podatak da je govorništvo kod njih obvezan predmet, ali jednako tako i trećina predmeta održava se na engleskom jeziku koji je prema Njavri ‘jezik integracije’.

Procijenite sugovornika! S njegovom opaskom slaže se i Mirela Španjol Marković, vlasnica tvrtke Ciceron i tata-mata od komunikacije. Ona tvrdi da je uvijek važno procijeniti razinu znanja sugovornika.