Home / Financije / Brodosplit

Brodosplit

Prošla su dva tjedna od potpisivanja predugovora između brodogradilišta Brodosplit i nizozemskog brodara Jumbo Shipping za izgradnju broda za prijevoz posebno teških tereta, a javnost još ne zna detalje. Slag na tu priču bila je najava da će nizozemski brodar naručiti, ako se Brodosplit pokaže pouzdanim graditeljem, još jedan brod, a Lider je neslužbeno doznao da će se to gotovo sigurno i dogoditi jer Nizozemci koji u svojoj floti imaju 14 brodova planiraju dva prestati upotrebljavati, što znači da im trebaju dva kako bi obnovili flotu. Posao vrijedan pozornosti, no pitanje je kako to Brodosplit kao najzaduženiji brodograditelj u Hrvatskoj misli izvesti i zašto su Nizozemci gotovo pa obećali narudžbu još jednog broda.

Mediji su objavili da se čak javila i ‘ugledna privatna banka’ koja je spremna financirati projekt, no nitko ne zna o kojoj je banci riječ. Bez obzira na tu činjenicu, postavlja se pitanje koja bi to banka financirala nekoga dobrog brodograditelja a da sama ne osigura instrumente naplate. Kako se k tome radi o Brodosplitu, misterij je još veći jer taj brodograditelj (kao uostalom i drugi veliki brodograditelji u Hrvatskoj) nema što ponuditi kao instrument osiguranja plaćanja, pa se država redovito javlja kao jamar.

No ovde barem službeno ne znamo je li država jamar. Iako je Europska komisija (EK) prihvatila planove za restrukturiranje Brodosplita te je time ukinuta zabrana narudžbi novih brodova, nije dopustila državi da daje potpore kao dosad (a to znači ni državna jamstva), pogotovo ne brodogradilištima koja posluju u teškoćama, poput Brodosplita. Takvo stajalište EK utjecalo je, primjerice, na to da je potkraj travnja ove godine upravo Brodosplitu propao posao s grčkom kompanijom Elka Shipping u vezi s gradnjom specijalnih shuttle tankera jer se Vlada nije usudila dati državna jamstva. Ako Vlada ni sad nije dala državna jamstva, kako tvrde u Ministarstvu financija, što je utjecalo na to da ‘ugledna privatna banka’ financira projekt bez državnog jamstva? Je li to ipak samo Vladin spin, jer je tim premijerke Jadranke Kosor već pokazao da zna šutjeti o svojim odlukama čak i u priopćenju za javnost sa svojih sjednica. Tako je prije dva tjedna (baš u vrijeme potpisivanja predugovora Brodosplita s Nizozemcima) Vlada naglo donijela odluku o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi po hitnom postupku, a da o tome uopće nije obavijestila javnost. O tome se doznalo nekoliko dana poslije, kada su se pobunili mali brodograditelji koji tvrde da se pogoduje upravo Brodosplitu da izgradi brodove za hrvatsku obalnu stražu.

Vratisimo se još malo Grcima jer iz toga propalog posla proizlazi još jedna indicija da je Vlada prešutjela da će država na neki način stajati iza Brodosplita. Propast spomenutog posla izazvala je paniku među radnicima, jer se tvrdilo da unatoč uklanjanju zabrane naručivanja brodova Brodosplit ne može ugovarati posao bez državnih jamstava. Vjerovatno je posljedica da je gubitak radnih mjesta na području gdje vladajuća koalicija koliko-što očekuje potpore birača, što je sigurno izazivalo nelagodu i kod same premijerke Kosor, pa nije isključeno da su poduzeti koraci kojima bi se pomoglo Brodosplitu da dobije neke po-

Tajnu operaciju nastavio je provoditi ministar gospodarstva Duro Popijač. On je u utorak u Splitu izatvorenih vrata razgovarao s vodstvom tvrtke i predstavnicima sindikata. U međuvremenu je i Nadzorni odbor amenovao posao s Nizozemcima. Popijač je glavni Vladin operativac u ovoj priči, ali ne želi razgovarati o državnim jamstvima. Ako Vlada javno ističe da rezolutno odbija dati jamstva, pitanje je kako to tajno izvesti. Brodosplitu su do sada za prijašnje poslove odobrena državna jamstva u visini od 4,3 milijarde kuna, što je više od trećine državnih jamstava za brodogradnju u Hrvatskoj. Kako je Vlada već donijela odluku da će taj dug postati dio javnog duga, jasno je da Brodosplit nije sposoban vraćati te da iza ‘ugledne privatne banke’ ipak mora stajati još netko.

Vladajuća garnitura, iako je riješila pitanje restrukturiranja, a time i privatizacije (DIV želi Brodosplit, a Danko Končar Brodotrogir, Kraljevica i 3. maj), dok se to ne dogodi, i dalje je u vrlo nezavidnoj situaciji. Nedavanjem garancija nisu mogući novi poslovi za brodogradilišta, a zbog toga prijeti socijalni bunt u Dalmaciji baš prije izbora. Ako je pak Vlada dala (ili planira dati) garancije, nije jasno kako će to onda objasniti Europskoj komisiji koja budu prati daljnji razvoj situacije oko hrvatskih brodogradilišta.