MARIO ŠILJEG Novi prvi čovjek za okoliš

Agencija za zaštitu okoliša (AZO) drugi je put dobila prvog čovjeka. Odlukom ministra zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Branka Bačića od 29. lipnja 2011. na stolac koji je dosadašnja ravnateljica Savka Kučar Dragičević grijala od 2003. sjeo je 35-godišnji ambiciozni znanstvenik Mario Šiljeg.

• Pozicija ravnatelja Agencije za zaštitu okoliša velik je izazov i čast za čovjeka mojih godina. Svojim dosadašnjim poslovnim i znanstveno-nastavnim iskustvom ubrzat će preobrazbu Agencije u suvremen i učinkovit servisni centar i otvoriti je prema javnosti koja u posljednje vrijeme sve više ima potrebu komunicirati o problematici zaštite okoliša i prostora u kojem živi i radi – ističe Šiljeg koji se u cjelokupnom dodiplomskom obrazovanju, ali posebice poslijediplomskom, posvetio zaštiti okoliša.

Na početku mandata iznio je jasne i ambiciozne ciljeve: želi AZO profilirati u javno poznat i prepoznatljiv nacionalni izvor informacija o okolišu, odnosno glavno nacionalno tijelo u oblikovanju sustava vrijednosti pojedinca i institucija u pitanjima zaštite okoliša, i ustrojiti ga tako da se više sâm financijski pokriva i otvori prema znanosti i gospodarstvu.

• Podaci koji se prikupe i ujedine, a nedovoljno upotrebljavaju, mrtvi su kapital. Moramo biti otvoreni, zato ćemo posebno njegovati izravne kontakte sa znanstvenim, stručnim i gospodarskim ustanovama. U ovih deset dana, koliko sam na čelu kuće, već smo pokrenuli i razgovore o prvom projektima koji bi Agenciji trebali donijeti nova izvanproračunska sredstva. Tako rade i srodne institucije u Europi i svijetu – ističe Šiljeg koji je odmah uočio i neprimjerenu kadrovsku kapacitiranost za optimalan rad.

Stoga će, kaže, u najkraće vrijeme procijeniti može li se problem riješiti reorganizacijom sustava koja uključuje preraspodjelu kadra ili pak uočeni nedostatak rješavati dodatnim zapošljavanjem. Naravno, preduvjet za povećanje broja zapošlenika ovisi i o osiguranju izvanproračunskih sredstava. Agenciju muči i gorući operativni problem, rad na dvije lokacije. Takva situacija otežava rad i smanjuje učinkovitost sustava, a nemala je stavka i trošak koji proizlazi iz organizacije rada u takvim uvjetima.

Sve u svemu, čeka ga nekoliko izazova, a očito i dokazivanje onima koji mu nisu pretjerano blagonakloni, ali mu, kažu, usprkos antipatiji dopuštaju da ih iznenadi. Naime, strahuju je li riječ o osobi koja će doista napraviti što najavljuje ili samo o dobrom vojniku svoje političke stranke (HDZ) koji će nastaviti dosadašnju politiku netalasana. Ministar Bačić kaže pak da je stručni i profesionalni profil doktora Šiljega i njegov plan aktivnosti uvjerio i članove Upravnog vijeća i njega da će Agenciju voditi u pravom smjeru, odnosno da će je uspjeti bolje profilirati i pozicionirati u Hrvatskoj i uskoro u EU.

Na kraju krajeva, Šiljeg je svjestan da se ne može svidjeti svima, ali kaže da se trudi ne dati povoda za neargumentirane kritike. Iako je u desetak dana pokrenuo razgovore o nužnim pitanjima, prerano je za kritike, ali priliku mu svakako treba pružiti.

U ostvarenju ciljeva pomoći će mu i bogata naobrazba i prijašnje radno iskustvo. Dolazi, naime, iz uspješnog i dobro uhodanog sustava, iz Vodotehnike, tvrtke s više od 200 zaposlenih i sa 60-godišnjom tradicijom. U tvrtki koja se specijalizirala za pitke i otpadne vode inženjeri su imali mnogo prostora za nove ideje i projekte. To je u njegovu segmentu kemijsko-inženjerskog posla bilo iznimno važno zbog mogućnosti konkretno i praktične primjene nove tehnologije obrade voda. Svojedobno je najveću zaslugu za tu priliku pripisao direktoru Šimunu Lušiću koji je prepoznao vrijednost novih tehnologija i njihov utjecaj na unapređenje poslovanja. U tako uređenu sustavu vodio je projekte, učio pregovarati od najboljih te pratio provedbu tehnološki složenih procesa, počevši od faze ugovaranja do gradnje postrojenja i njihova puštanja u rad.

• Naučio sam u toj sredini cijeniti timski rad, ali i donositi odluke, koje katkad nisu bile lagane – priznaje Šiljeg.

Godine 2000. diplomirao je kemijsku tehnologiju na zagrebačkom Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije. Nakon završetka studija zaposlio se u Zavodu za analitičku kemijsku kao znanstveni novak na projektu ‘Ionski izmjenjivači u zaštiti voda kemijske industrije’. Poslijediplomsko stručno usavršavanje obavio je 2003. i 2004. na Kemijskom institutu u Ljubljani kao stipendist Ministarstva znanosti, školstva i sportske Republike Slovenije. Budući da su novom ravnatelju uža specijalnost sustavi priprave vode za piće većih vodoopskrbenih sustava, 2006. magistrirao je na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije upravo na području obrade otpadnih voda, a poslije je i obranio svoju doktorsku disertaciju ‘Sorpcijska arsena iz podzemnih voda na modificirani prirodni zeolit’.

U jednom intervjuu izjavio je da je, zapravo, mjesto njegova rođenja uvelike utjecalo na to da doktorira na vodi. Naime, imao je sreće rodit se i odrasti u neposrednoj blizini Trebižata, pritoke Neretve. Razloge odabira svoje profesije tada je opisao vrlo slikovito: – Kontrast između njezine mirnoće i neukrotivosti fascinirao me od najranijih dana. Uostalom, to je rijeka koja tripot izvire i uvire i svaki put mijenja ime. Poznata je i kao trojena rijeka – Tihaljina, Mlade i Trebižat. U svom toku oblikuje neke od najljepših kraških prirodnih fenomena kao što je 28-metarski vodopad Krvica. Zato s pravom mogu reći da je ta neobična rijeka dobrim dijelom utjecala na moj životni poziv, a to je upravo briga za očuvanje i pročišćavanje voda.

Novi ravnatelj Agencije za zaštitu okoliša priznaje da ne voli previše govoriti o sebi, no ipak otkriva neke detalje. Kaže da zna biti strog, ali i da nastoji biti korektan. Voli suradnike koji imaju vlastito mišljenje i cijeni kad ga podijele s njim.

• Takav sam bio uvijek i zbog toga su me i dosadašnji suradnici i nadređeni poštovali – kaže Šiljeg i otkriva da je također temperamentan, ali nesklon izlevima bijesa.

Može ga naljutiti neodgovornost, nastavlja, i aljkovost u poslu. U slobodno vrijeme nastoji biti redovit u aktivnostima koje jačaju tijelo, a osježuju duh. To su, prije svega, plivanje i tjelesne vežbe općenito. Mnogo i čita, ali najviše ga opuštaju zborsko i klapsko pjevanje. Međutim, kaže da za to ima sve manje vremena.