Programer na čelu SKDD-a

Zamijenio je dugogodišnju predsjednicu Uprave Vesnu Živković, a zašto je baš on izabran na taj položaj, objašnjava time što poznaje posao, nikada se nije bavio politikom i uvijek je bio neovisan. Najmjesto Vesne Živković, koja je tri mandata odnosno 14 godina upravlja Središnjim kliničkim depozitarnim društvom (SKDD), proteklog je tjedna zasjed Stjepko Čičak, dotadašnji direktor Sektora razvoja i programske podrške u SKDD-u.

Cijeli radni vijek proveo je u ‘informatici’, radeći u još dvije tvrtke osim u SKDD-u. Čičak, danas 40-godišnjak, karijeru je započeo 1995. diplomiravši na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, smjer poslovna informatika, te prvi posao našao u tvrtki ASB. Tvrtka je bila Microsoftov provider te se bavila primjenom MS rješenja, a zbog teškoća naposljetku je propala.

Kao mladom čovjeku rad u ASB-u bio je veoma gorko iskustvo jer nije bilo dovoljno posla, primanja nisu bila redovita, a bilo je i problema u vođenju tvrtke – objasnio je Čičak, koji je nakon toga prvog, lošeg iskustva pronašao posao koji ga je oblikovao u daljnjoj karijeri. Naime, 1997. zaposlio se u investicijskom društvu ICF kao programer za softversko poslovanje i tada je počeo njegov pravi profesionalni razvoj. Kako kaže, radno okružje u ICF-u bilo je dobro i dinamično.

• U ICF-u sam se naučio fokusirati na zadatak, na to da nema izgovora kada se nešto mora obaviti. Ukratko, naučio sam raditi – kaže Čičak. Od velikih projekata na kojima je radio izdvaja kuponsku privatizaciju 2002. za privatni investicijski fond Dom fond. U tom šestomjesečnom razdoblju neprekidnog rada, koji je uključivao i svaki vikend, Čičak je prvi put shvatio pravo značenje riječi stres. Ipak, zbog sjajne ekipe, koju su činili studenti i profesionalci, projekt kuponske privatizacije bio je odlično poslovno iskustvo.

Unatoč stresu, projekt kuponske privatizacije za Čička je bio plodno razdoblje jer je pobliže upoznao i jednog od svojih uzora Darka Ostoju. – Fascinirao me je u našim okvirima bio vrhunski menadžer zbog svog ‘nosa’ za biznis i znanja o tome kako treba upravljati ljudima – objašnjava Čičak. Uz njega veže i jednu od anegdota koja se dogodila prije samog projekta kuponske privatizacije, a koju će pamtit i cijeli život. Naime, Ostoj je u IT odjel došao u petak popodne i rekao ‘dečki, u ponedjeljak nam treba softver za kuponsku privatizaciju’. Unatoč kratkom vremenu zahtjev je ispunjen i taj je posao Čičku značio puno jer je naučio neke prave vrijednosti – kada se timovi dobro slože, i mala ekipa može iznijeti velik posao.

U međuvremenu, dok je trajala kuponska privatizacija, 2003. dolazi i azijska kriza, a s njezinim dolaskom odlučeno je da se IT odjel izdvoji u samostalnu tvrtku i da tako odjel, odnosno tvrtka, pokuša preživjeti ne samo od pružanja usluga ICF-u nego i cijelom tržištu. Osnovana je tvrtka Informacijski proizvodi i tehnologija (IPT) u kojoj je u početku Čičak radio kao programer, a poslije je postao voditelj projekata.

Od većih projekata na kojima je radio izdvajaju se Mirovinska reforma 2000., kada je radio za Plavi fond koji je poslije postao Plavi Erste. Nakon toga slijedio je projekt klijentske komponente informatizacije primarne zdravstvene zaštite koji je financiralo Ministarstvo zdravstva. Ujedno, to je bio i posljednji Čičkov projekt u IPT-u jer je u kolovozu 2003. dobio posao direktora Sektora razvoja i programske podrške tadašnjeg SDA, a sada SKDD-a.

• Kako sam cijelu karijeru radio u informatici, gledao sam na taj posao kao na izazov u smislu profesionalnog napredovanja i smatrao da sam spreman na takav korak – kaže Čičak. Dodaje da je tada imao dojam da zna što se točno radi u SKDD-u, ali i da je unatoč velikoj pripremi za preuzimanje mjesta direktora shvatio da zna samo što je na vrhu sante leda.

U samo pola godine Čičak je pohvatao konce i naučio o novom aspektu informatičkog posla u financijskoj industriji kao što su poravnanje i namira, depozitorij i korporativne akcije, što mu je do tada bila nepoznanica. Radio je na mnogo projekata. Jedan od većih i ujedno njegov prvi u SKDD-u 2004. bio je projekt skraćivanja sustava namire. Tad je SKDD ušao u sustav velikih plaćanja HNB-a i usluga je usklađena sa svjetskim standardima.

Iste godine Čičak je dobio priliku za usavršavanje na visokoj poslovnoj školi IEDC-u, u sklopu General management programa (GMP), gdje je stekao nova znanja o upravljanju.

Osam godina nakon zapošljavanja u SKDD-u opet se javio na natječaj i postao predsjednik Uprave. Kaže da je od svoje prethodnice Vesne Živković naučio mnogo i da je ona njegovu sektoru davala dovoljno kreativne slobode. – Nastavit ću pratiti svjetske trendove jer se poslovanje SKDD-a veže isključivo uz tržišne potrebe kao što se i rezultati našeg poslovanja vrednuju izvana. To znači da ćemo kao i prije odrađivati najmanje tri do četiri projekta na godinu – objasnio je Čičak.

Ističe da je s radošću prihvatio novi izazov jer SKDD služi i kao svojevrstan čuvar 330 milijardi kuna imovine. Razloge zašto je baš on izabran na tako odgovoran položaj objašnjava činjenicom da poznaje posao, da se nikada nije bavio politikom i da je uvijek bio neovisan. – Moj je moto da posao treba poštano odraditi i imati čistu savjest – zaključio je novi predsjednik Uprave SKDD-a.