Home / Tvrtke i tržišta / BIZNIS S VENAMA Manje operacija, pa u recesiji i vene jače bole

BIZNIS S VENAMA Manje operacija, pa u recesiji i vene jače bole

Operacije su djelotvornije, ali kompresivne čarape jeftinije. Između tvrtki koje nude čarape i poliklinika koje obavljaju zahvate nije toliko naglašeno rivalstvo koliko vlada svojevrsno partnerstvo. Pacijenti, naime, nose čarape i prije operacije i tijekom oporavka.

Genetska predispozicija plus dugo sjedenje, stajanje, oralna kontracepcija, višak kilograma, često nošenje cipela s visokim potpeticama, pretjerano izlaganje toplini i pušenje rezultiraju sve većim brojem ljudi s oboljelim venama. Manje smetnje ili veći venski problemi više se ne pripisuju samo osobama starije dobi, rečenica ‘patim od bolnih vena’ danas je česta i među mladom populacijom. Tržište liječenja oboljelih vena širi granice novim metodama pristupanja toj sve raširenoj bolesti današnjice.

U Hrvatskoj se oboljeli s tim problemom hvataju ukoštač na nekoliko načina: dio pacijenata pristaje na konvencionalnu metodu liječenja, tj. podvrgava se klasičnoj operaciji koja se obavlja u bolnici, dio na endovenoznu metodu (uporaba lasera, pjene i frekventivnih radiovalova), a dio na sve popularniju suvremenu metodu liječenja proširenih vena, od kojih su potonje dvije praksa privatnih poliklinika. Na razini Hrvatske prošle je godine, prema HZZO-ovim podacima, ispostavljeno 2098 računa za akutno bolničko liječenje, što znači da je trošak zdravstvenog osiguranja po liječenju bio 3101,33 kune, odnosno ukupno 6,5 milijuna kuna. Nedostatak novca najčešći je razlog odlučivanja oboljelih za bolničku, danas već zastarjelu, metodu liječenja.

Privatne poliklinike uglavnom primjenjuju endovenoznu metodu čija je cijena od tisuću do osam tisuća kuna, ovisno o vrsti zahvata. U tržišnoj utakmici Kirurška poliklinika ‘Dr. Lastrić’ Viktor Lastrića smatra se vodećom klinikom te vrste jer se Lastrić osim endovenoznom (konkretno laserom) zasad jedini koristi suvremenom metodom liječenja. Nakon što se usavršavao u priznatim centrima u inozemstvu u kojima su davno napustili konvencionalnu metodu, u Hrvatsku je donio suvremene zahvate.

U petnaest godina rada u Zagrebu, od otvorenja klinike 1996., sa sedmero je zaposlenika suvremenom metodom izvedena 4141 operacija, od čega 3795 velikih i 346 manjih zahvata. Zahvati stoje od 1000 do 5000 kuna – navodi Lastrić. Poliklinika je lani uprihodila 2,3 milijuna kuna. Recesija je i tu uzela danak. U zlatnoj 2008., naime, Lastrićev prihod bio je 40-ak posto veći. Ipak, poliklinika i dalje posluje pozitivno.

Suvremena ambulantna operacija vena obavlja se u jednom danu i pod lokalnom anestezijom, zbog čega je veoma poželjna. Klinika obavlja i laserske operacije. Pacijent sâm odabire vrstu operacije. O Lastrićevu uspjehu govori 10.000 zadovoljnih pacijenata – proširene vene ponovno se jave u manje od dva posto oboljelih. Poliklinika upotrebljava suvremenu dijagnostiku da bi se učinkovito riješile zdravstvene tegobe i služi se priznatim dijagnostičkim metodama poznatih europskih i svjetskih zdravstvenih centara.

Jedna od popularnijih metoda do pojave suvremenih bila je operacija laserom. U Hrvatskoj ju je 2008. prva obavila Poliklinika za kirurgiju i urologiju ‘Dr. Maletić’ Duška Maletića iz Daruvara u kojoj je zaposleno osmero ljudi. Ta poliklinika primjenjuje endovenoznu metodu i obavlja laserske operacije. Potonji zahvat ondje stoji 8000 kuna. Maletićeva poliklinika ujedno je edukativni centar u kojem se usavršavaju kirurzi iz svih dijelova Europe koji svojim zemljama namjeravaju obavljati laserske operacije.

Oni koji pate od proširenih vena često se koriste različitim ‘pomagalima’. Riječ je o posebnim kompresivnim čarapama za vene koje se dijele na preventivne i terapijske. Preventivne se najčešće rabe za sprečavanje ili odgađanje razvoja proširenih vena, a terapijske pomažu u oporavku nakon operacije. Prema podacima Državnoga zavoda za statistiku u Hrvatsku je lani uvezeno čarapa za vene u vrijednosti od 3,7 milijuna eura, od čega 80 posto preventivnih i 20 posto terapijskih. Godinu prije uvezeno ih je u vrijednosti od 4,6 milijuna eura, od čega 60 posto preventivnih i 40 posto terapijskih. Prema tim podacima potreba za venskim čarapama bila je veća u 2009. nego u 2010. Razlog je, vjerojatno, bio nedostatak novca za operacije nakon kojih se kupuju terapijske čarape. Podatak da se 2010. tražilo 20 posto preventivnih čarapa više nego prije potvrđuje da je danas problem s venama sve češći i da se mnogi drže uzrečice: Bolje spriječiti nego liječiti.

Svoje su mjesto na tržištu našle i tvrtke koje uvoze ili proizvode ortopedska pomagala, konkretno kompresivne čarape. Većina tržišnog kolača u Hrvatskoj u tom segmentu pripada Bauerfeindu, sestrinskoj tvrtki Bauerfeinda Njemačke, gdje je zaposleno 180 ljudi. Uz druga medicinska pomagala proizvodi dvije vrste kompresivnih čarapa: preventivne i terapijske, koje se rabe nakon operacije vena. Kad je riječ o toj vrsti čarapa, najvažnije je da odgovaraju pacijentu, zato je pristup uvijek individualan – ističe Petra Hranilović, voditeljica Bauerfeindova Odjela marketinga.

U 2010. tvrtka je prodala 5000 pari obiju vrsta čarapa. U Bauerfeindovoj je ponudi i podtip kompresivnih čarapa Venotrain, od čega su najzastupljenije VenotrainSport za sportaše i VenoTrainBusiness za poslovnjake. Tvrtke koje nude kompresivne čarape i poliklinike koje obavljaju različite zahvate nisu rivali, nego gotovo partneri: – Nakon operacija ljudi dolaze po kompresivne čarape kako bi im pomogle tijekom oporavka. Mnogi ih kupuju i prije operacije – naglašava Hranilović.

Genetska predispozicija, koja ‘radi’ u korist širenja tržišta kompresivnih čarapa i operacija vena, može se ‘oslabiti’, odnosno bolesti vena mogu se spriječiti češćim vježbanjem i kretanjem te zdravijim načinom života.