Hrvatskoj ponajprije trebaju investicije koje će osigurati otvaranje novih radnih mjesta. Trebaju joj i investicije koje će potaknuti proizvodnju, tj. ponudu usluga za izvoz, i one u infrastrukturu koje će je učiniti konkurentnom oazom na jugoistoku Europe.
To bi mogao biti uvod u strategiju za privlačenje, tj. poticanje investicija. Takva strategija ne bi bila isključiva. Odredila bi vladajućima koje resurse treba razvijati, za koju vrstu investicija treba olakšati ulaganja i kako postaviti prioritete u rješavanju zapreka.
Nova radna mjesta na prvom mjestu te strategije jer tako bismo si olakšati teret socijalnih davanja i dokazali da imamo kvalificiranu i konkurentnu radnu snagu. U Hrvatskoj je danas zaposleno 57 posto radno sposobnog stanovništva. Razvijene zemlje zapošljavaju više od 70 posto, a zemlje u tranziciji kao npr. Slovenija i Češka iznad 65 posto. Rast stope zaposlenosti s 57 na 70 posto značio bi 300.000 novih radnih mjesta, što je ekvivalent procjeni broja nezaposlenih. Dakle, u razmatranju bilo kojeg ulaganja domaćih ili stranih investitora naglasak je na onima koja otvaraju nova radna mjesta. Tako će nam iz fokusa izaći svi privatizacijski procesi provedeni možda samo zato da se investitor dokopa nekretnina ili tržišta u Hrvatskoj.
Izvoz je na drugome mjestu te strategije. Hrvatska godinama uvozi gotovo dvostruko više nego što izvozi. Kad bismo govorili obiteljskim rječnikom, to bi značilo da ukućani na mjesec troše dvostruko više novca nego što zarade. Pitanje je koliko bi dugo obitelj mogla izdržati takve potrošačke navike i koja bi je banka pratila pozajmicama. Stvar bi se, vjerojatno, riješila u šest mjeseci, ako ne i prije. No Hrvatskoj se tolerira takvo stanje jer mi mislimo da ne znamo izaći iz začaranog kruga. Odgovor je i ovdje jednostavan i moguć. Naime, da bismo došli do proizvođa i usluga za izvoz, moramo znati iskoristiti globalne trendove koji mijenjaju potrošačke navike.
Prema globalnom indeksu A. T. Kearneyja o povjerenju investitora, na prvome mjestu podizanje je razine svijesti o održivom poslovanju i sve većoj potražnji za zelenim proizvodima. I eto odmah ideja za proizvodnju zdrave hrane, ali i za usluge razvoja takvih proizvoda koje bi naši stručnjaci mogli pružati globalnim tvrtkama.
