UVIJEK NA VASOJ STRANI CESTE

Tri najjača sektora – trgovina, prerađivačka industrija i građevinarstvo – stvaraju 70 posto prihoda, zato je njihova stagnacija obilježila prošlu godinu i ukupno poslovanje hrvatskih poduzetnika. Rezultatima poslovanja najviše su pozitivno pridonijeli veliki poduzetnici, a recesija je najviše pogodila male i srednje tvrtke.

Registru godišnjih financijskih izvještaja, koji vodi Fina, za 96.758 poduzetnika evidentirani su godišnji financijski izvještaji i druga dokumentacija koju su podnijeli u skladu sa Zakonom o računovodstvu (NN 109/07). Prema podacima prikazanim u godišnjim financijskim izvještajima poduzetnici su ostvarili 1,7 milijardi neto gubitka u odnosu na 2,4 milijarde neto dobiti u 2009. Dobit razdoblja od 28,2 milijarde kuna ostvario je 55.541 poduzetnik, a gubitke od 29,9 milijardi kuna iskazalo ih je 41.217.

Obveznici poreza na dobit na strana su tržišta u 2010. izvezli robe u vrijednosti od 90,1 milijardi kuna i uvezli robe za 88,7 milijardi te ostvarili trgovinski sufit od 1,4 milijarde kuna. U 2010. u odnosu na 2009. poduzetnici su povećali izvoz za 11,5 posto, a uvoz je smanjen za 8,9 posto.

U odnosu na 2009. za 2,9 posto smanjio se broj zaposlenih, ukupni prihodi dva posto, a ukupni rashodi 1,5 posto. Dobit se pak povećala za 13,8 posto, a 33,6 posto porasli su gubici razdoblja (nakon oporezivanja). Za svoj su rad zaposlenici kod poduzetnika u 2010. primili prosječnu mjesečnu neto plaću od 4664 kune, što je nominalno 0,2 posto više nego 2009.

Poduzetnici su u 2010. u dugotrajnu imovinu investirali 37,8 milijardi kuna, što je 25,2 posto manje nego godinu prije.

Učinci svjetske financijske krize preli su se i na realni sektor gospodarstva i u Hrvatskoj, zbog čega je u 2009. zabilježen pad bruto domaćeg proizvoda od šest posto, a u 2010. od 1,2 posto. U te dvije godine povećao se broj poduzetnika koji su poslovnu godinu završili u gubitku. U 2008. od ukupnog je broja poduzetnika njih 31.323 ili 34,9 posto poslovnu godinu završilo s gubitkom, u 2009. godini 37.003 poduzetnika ili 40,5 posto poslovalo je s gubitkom, a u 2010. godini 41.217 ili 42,6 posto iskazalo je gubitak. Učinci krize najviše su pogodili male poduzetnike. Povećanje broja gubitaka u 2009. i 2010. smanjilo je neto dobit na 2,4 milijarde kuna u 2009., a u 2010. ostvaren je neto gubitak od 1,7 milijardi kuna.

U strukturi gospodarstva najviše je poduzetnika registrirano u trgovini. Podaci za 2010. to su i potvrdili. U djelatnosti trgovine registrirano je 27.955 poduzetnika (28,9 posto), slijede stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s 13.818 poduzetnika (14,3 posto), građevinarstvo s 12.439 poduzetnika (12,9 posto) te prerađivačka industrija s 11.686 poduzetnika (12,1 posto).

U 2010. bilo je kod poduzetnika 859.808 zaposlenih (na temelju sati rada). Najviše je zaposlenih kao i u proteklim godinama bilo u prerađivačkoj industriji. Tako je bilo i u 2010.: prerađivačka industrija imala je 234.356 zaposlenih (27,3 posto), slijedili su trgovina sa 190.346 (22,1 posto) i građevinarstvo s 93.747 (10,9 posto) zaposlenih.

U 2010. u odnosu prethodnoj 2009. smanjio se ukupan broj zaposlenih (na temelju sati rada) za 25.481 zaposlenog ili 2,9 posto. Prerađivačka industrija smanjila je u 2010. broj zaposlenih na temelju sati rada za 3,9 posto, trgovina za 2,1 posto i građevinarstvo za 10,6 posto.

Zbog prirode svog poslovanja najveći promet mjerjen ukupnim prihodom iz godine u godinu bilježi trgovina, i to ispred prerađivačke industrije i građevinarstva. U 2010. hrvatski poduzetnici ostvarili su 598,2 milijarde kuna ukupnih prihoda i 593,8 milijardi kuna ukupnih rashoda.

U tome je najveći dio prihoda i rashoda trgovine (211,7 milijardi kuna prihoda i 210,9 milijardi kuna rashoda), zatim prerađivačke industrije (152,9 milijardi kuna prihoda i 153,1 milijarda kuna rashoda) te građevinarstva (50 milijardi kuna prihoda i 50,8 milijardi kuna rashoda).

U 2010. hrvatski su poduzetnici u odnosu na godinu prije smanjili ukupne prihode za dva posto i ukupne rashode za 1,5 posto. Zbog većeg smanjenja prihoda od rashoda taj je godina bila manje uspješna od prethodne 2009.

Od važnijih navedenih djelatnosti prihodi su se manje povećali od rashoda u prerađivačkoj industriji (povećanje prihoda od 1,9 posto i rashoda od 2,1 posto), trgovini (smanjenje prihoda od 1,1 posto i rashoda od 0,2 posto) i građevinarstvu (smanjenje prihoda od 21 posto i rashoda od 19 posto), tako da je veće smanjenje prihoda od smanjenja rashoda utjecalo na ukupan neto gubitak. Djelatnosti informacija i komunikacija prihodi su se povećali više od rashoda (povećanje prihoda od 10,2 posto i povećanje rashoda od 5,1 posto), što je uzrok znatno većoj neto dobiti te djelatnosti nego godinu prije.

Najbolje su u 2010. poslovale, odnosno ostvarile neto dobit, informacije i telekomunikacije.