TRGOVINA Trgovci rasli na krilima tuđih problema

Akcije, niske cijene i ulaganje u otvaranje novih trgovina bili su jedini recept koji je lani jamčio uspjeh i povećanje prihoda. Rast se mogao ostvariti na nevolji trgovaca koje je pokosila recesija.

U razlici od 2009. godine, kad je pad maloprodaje od 15,3 posto ostavio posljedice na poslovanje brojnih trgovaca, a samim time utjecao i na njihov poredak na ljestvici najvećih, prošla godina nije bila tako turbulentna. Barem kad je riječ o vodećim trgovcima. Poredak prvih pet trgovaca robom široke potrošnje, naime, ostao je nepromijenjen. Konzum je i dalje uvjerljivi lider i njegovu poziciju teško može bilo tko ugroziti, ima li se na umu da sljedeći trgovac na listi Mercator ima četiri puta manje prihode. Slovenski se trgovac pak približio brojci od tri milijarde kuna prihoda, zahvaljujući akviziciji Getroa napravljenoj potkraj 2009. godine te je tako opet iza sebe ostavio trećeplasirane Plo-dine. Diskonteri Kaufland i Lidl, kao i godinu prije, drže četvrto i peto mjesto.

Iako nije došlo do znatnijih promjena u poretku trgovaca, to ne znači da su svi oni jednako dobro, odnosno loše poslovali. Najveći dobitnik, kao i godinu prije, definitivno je Lidl. Organski rast od 26,9 posto još je jednom demantirao sve one koji su pri dolasku njemačkog diskontera tvrdili da taj lanac neće biti dobro prihvaćen u Hrvatskoj. Sigurno je da su Lidlu pomogli kriza i okretanje kupaca prema jeftinijim trgovačkim markama i više je nego vjerojatno da takav rast može zahvaliti neprestanom širenju i otvaranju novih trgovina (lani ih je otvoreno trinaest), no u četiri godine ostvariti prihod veći od dvije milijarde kuna više je nego respektabilan rezultat. Nastavi li se širiti i rasti istim tempom, Lidl bi sljedeće godine mogao sustići i Kaufland, sestrinsku tvrtku koja je, usporedbi radi, na hrvatsko tržište ušla 2001. godine. Tek jedan posto manji rast od Lidla imao je austrijski trgovac Spar, a u njegovu slučaju takav rezultat proizašao je iz organskog rasta, ali i akvizicije.

Naime, Spar je u svibnju 2009. godine preuzeo Ipercoop pa se povećanje prihoda od tog preuzimanja odrazilo i na 2010. godinu. Akvizicija je zaslužna i za rast Mercatora. Zbog preuzimanja Getroa slovenski je lanac ostvario najveći rast među velikim trgovcima robom široke potrošnje – čak 30 posto. Taj postotak zvuči spektakularno, no zbroje li se pojedinačni prihodi Mercatora i Getroa iz 2009. godine (a ovogodišnjem rezultatu Mercatora pribroji Inter-sport koji je lani izdvojen u novu tvrtku), proizlazi da je Mercator s Getroom prošle godine imao pad od oko 17 posto.

Kako se pogled spušta niz ljestvicu najvećih trgovaca minusi su sve češći. Billa je tako još jednu godinu zabilježila pad, doduše manji nego godinu prije, Kerum je pao sedam posto, KTC šest, dok je Biljemarkant ostvario 12 posto manje prihode. Ukupno gledano 90 tvrtki iz sektora maloprodaje koje su se našle na tablici najvećih ipak je poslovalo bolje nego godinu prije – prihodi su im rasli četiri posto, a ukupna im je dobit gotovo udvostručena. Zanimljivo je da su plusu u stavci ‘Dobit’ više pridonijeli mali nego veliki trgovci. Izuzev Konzuma, koji je ostvario više od pola milijarde kuna dobiti (povećao je dobit 55 posto), veliki trgovački lanci uglavnom su godinu završili negativno. Najveći gubitak bilježi Spar – 110 milijuna kuna, potom Kaufland 84 milijuna, Mercator 64, a Lidl 26 milijuna kuna. Spomenuti minusi uglavnom su nastali kao rezultat širenja i ulaganja tih lanaca u nove prodajne objekte, što pokazuje da su strani vlasnici tih trgovačkih lanaca i dalje, unatoč višegodišnjim gubicima, spremni investirati u širenje mreže s dugoročnim ciljem zauzimanja što bolje tržišne pozicije.

Od trgovača koji se ne bave prodajom prehrambenih proizvoda najveći je minus upisala tvrtka Merkur Hrvatska (73 milijuna kuna), zatim Elektromaterijal (46 milijuna) te Kozmo (32 milijuna kuna). Za razliku od prvih dviju tvrtki, Kozmin je gubitak rezultat otvaranja novih prodajnih mjesta, zbog čega je prihod te tvrtke rastao 334 posto. S tim se ne može pohvaliti Lantea Grupa. Ne samo da je ta tvrtka imala pad prihoda od 17 posto i upisala gubitak od 30 milijuna kuna već je Lanteu prvi put pretekla Sportina. Sudeći prema rastu prihoda od 37 posto, slovenskog trgovca nije omela kriza i činjenica da su Hrvati lani štedjeli na odjeći. Formula uspjeha Sportine, uz otvaranje novih prodajnih mjesta, bila je odjeća s pristupačnim cijenama. Isti recept primijenili su i New Yorker, Deichmann trgovina i Mana Moda, pa se svi oni mogu pohvaliti dvocifrenim rastom prihoda u recesiji. Ili čak troznamenastim, poput C&A Mode.

Troznamenasti rast zabilježio je i Jysk, danski trgovac namještajem, koji je od svih trgovaca lani najbrže otvarao nova prodajna mjesta. Naime, Jysk je potkraj 2009. godine otvorio svoju prvu trgovinu u Hrvatskoj, a godinu i pol poslije, osamnaestu po redu. Unatoč krizi te činjenici da je prodaja nekretnina pala, a da to posljedično za sobom povlači i pad prodaje namještaja, vodeći trgovci u tom segmentu lani su relativno dobro poslovali. Najveća tvrtka među njima Lesnina lani je tako ostvarila minimalni rast od dva posto i izvrsnu dobit od 40,4 milijuna kuna, a još bolji omjer dobiti i prihoda imala je Fliba (Emmezeta), ostvarivši 42 milijuna kuna dobiti na 509 milijuna prihoda. Kika je s druge strane imala pad prihoda, no to još jednom potvrđuje tezu da je niža cijena bila najčešći kriterij prema kojemu su se kupci lani ravnali.

Akcije, niske cijene i ulaganje u otvaranje novih trgovina, dakle, bili su jedini recept koji je lani jamčio uspjeh i povećanje prihoda. Kao i godinu prije rast je bilo moguće ostvariti na nevolji trgovaca koje je recesija pokosila, pa su tako na krilima Peveca u stečaju rasli Bauhaus i Baumax (po 41 i 31 posto), a na problemima Hg Spota i Vemila rasli su Konikom, Renoprom, KiK elektronika i drugi trgovci koji u svom asortimanu imaju potrošačku elektroniku.

Budući da se u godini koja je pred nama očekuje tek blagi rast BDP-a te da zasad nema nikakvih vijesti o tome što bi moglo potaknuti kupce na trošenje, i u 2011. godini vrijedit će slični principi kao i lani. Potrošači će i dalje biti štedljivi, a trgovci koji uspiju investirati u konkurentne cijene, ali i daljnje širenje, bit će pobjednici.