DANIEL SRB, predsjednik Hrvatske stranke prava

Nastavljen pad građevinaru. Najviše novih nalazi se u drugoj polovini ljestvice i na njezinu kraju. Među onima koji su zbog pada prihoda ili eventualnog gašenja tvrtke i nepredavanja financijskih izvješća ispalj s liste 1000 najvećih redom su (osim T-Mobilea pripojenog HT-u) posrnuće tvrtke poput Magme, Spectator Solisa, Pan Papirne industrije, Đakovštine, Dinarika, adriatic.net-a, HG spota, Transadrije…

U kategoriji najvećih uspona i padova također je velik broj ekstrema za koje postoje specifična objašnjenja, a u manjoj se mjeri temelje na stvarnom rastu poslovnih rezultata. Najveći skok od 671 mjesta na ljestvici zabilježila je tako Teva Pharmaceuticals, predstavništvo izraelske Teve, vlasnice Plive, s nula zaposlenih. Među ostalim velikim skokovima su Korlea (s 959. na 354. mjesto), članica slovačke energetske grupacije koja se bavi proizvodnjom struje, Atlantic Grupa (s 871. na 281.) kojoj je prihod skočio nakon akvizicije Droga Kolinske itd. Na listi najvećih padova utjecaj krize vidljiv je razlog ispadanja jer na toj listi veliki udjel države građevinske tvrtke koje je recesija pokosila. Najveći pad tako je doživio Hidrocommerce (s 188. na 777.), Profectus (s 348. na 931.), zatim ovlašteni zastupnik za Iveco tvrtka Benussi, a građevinske boje među najvećim padovima brane još Swietlesky, Geoproject. Pomgrad Inženjering, Skladgradnja itd.

Tevino interno knjigovodstvo. Unatoč padu dobiti koji se nastavlja tijekom nekoliko kvartala, HT je i dalje neprikosnoveni lider među tvrtkama koje su ostvarile najveću dobit prije oporezivanja s 2,3 milijarde kuna. Nakon njega na listi deset najvećih dobitnika za 2010. je povratnica Ina s tek nešto manjim iznosom od 2,1 milijarde kuna, a slijede Zagrebačka banka, HEP, Privredna banka, Erste, Pliva Hrvatska koja je pod Tevinom paskom zabilježila respektabilno povećanje efikasnosti i profitabilnosti. Iako je Pliva Hrvatska zabilježila dobit od 670 milijuna kuna i zauzela sedmo mjesto među deset najvećih dobitnika, listu tvrtki s najvećim ostvarenim gubitkom predvođe Pliva Farmaceutika, s čak 2,3 milijarde kuna gubitka, i Teva Pharmaceuticals, s milijardu kuna gubitka.

Čak 477 tvrtki bez izvoza. Uvjerljivo najvećim prosječnom mjesečnom neto plaćom u prošloj godini može se pak pohvaliti zadarska Tankerska plovdba – sa čak 105,6 tisuća kuna. Na drugom je mjestu Adris grupa sa 74 tisuće kuna, zatim Erste Immorent Leasing s 62 tisuće kuna.

Otkako je formiran, Zagrebački Holding je tvrtka s najvećim brojem zaposlenih pa je tako bilo i prošle godine. Nakon 11.789 zaposlenih koliko je brojala ova gradska tvrtka, slijede najveći maloprodajni lanac Konzum s 11.267 zaposlenih, a izuzev HT-a, Zagrebačke banke i Podravke, sve drugo su državne tvrtke koje zaposljavaju između pet i deset tisuća ljudi. S druge strane 55 tvrtki s liste tisuću najvećih ima najviše 10 zaposlenih, a među njima je 13 tvrtki bez i jednog zaposlenog.

Vječna bolna tema cjelokupnoga hrvatskog gospodarstva je premali izvoz, što se dobro vidi iz rezultata 1000 najvećih kompanija. Naime, 477 tvrtki iz top 1000 gotovo uopće ne izvoz – 351 je bez kune izvoza, a još 126 izvezo je manje od zanemarivih milijun kuna.

Među najvećim izvoznicima ujedno su i imena koja se nalaze među najvećim uvoznicima. Najveći izvoznik očekivano je Ina koja je prošle godine izvezla u vrijednosti 8,5 milijardi kuna istodobno uvezavši 1,7 milijarde kuna. Drugi je najveći izvoznik brodogradilište Uljanik koje je izvezlo 2,4 milijarde kuna, a uvezlo u vrijednosti 1,1 milijarde kuna, a treći je najveći izvoznik Pliva Hrvatska s izvozom od 1,9 milijardi kuna ujedno uvezla vrijednost od 917 milijuna kuna. Doduše, ima i izvoznika koji i nisu na listi najvećih uvoznika pa je njihov neto izvoz nešto veći, a najveći među njima su Boxmark Leather, Petrokemija, Končar energetski transformatori, Brodosplit brodogradilište, Tankerska i Ericsson Nikola Tesla.

S obzirom na sektor najveći je u Hrvatskoj i dalje trgovina veleprodaja (50,8 milijardi kuna) i maloprodaja (49,8 milijardi kuna), a slijede nafta i derivati, bankarstvo, energetika, proizvodnja hrane i građevinarstvo. Kriza je najviše pogodila građevinu koja je zabilježila pad prihoda od 23 posto i srodnu arhitekturu i projektiranje koji su potonuli 27 posto. Među onima koji su uspjeli najviše održati glavu iznad vode su telekomunikacije, s rastom prihoda od 20 posto, i zbrinjavanje otpada gdje je prihod porastao 42 posto.

Optimizam i investicije. Ako je vjerovati najnovijim istraživanjima poduzetnici i menadžeri iskazuju više optimizma nego prije. Istodobno je i sve više kapitalnih investicija, a upravo se na tom području i u rastu prodaje vidi i očekuje zamašnjak kakvog-takvog rasta. Iako mnogi analitičari smatraju da smo prijelomnu točku recesije prošli i da se može očekivati lagani oporavak glavnih makroekonomskih pokazatelja, nemogućnost naplate, nepostojanje novog zapošljavanja i strukturnih reformi koje uporno izostaju ne ulijevaju ni njima nadu i ohrabrenje da nas iduće godine očekuje osjetljive poboljšanje. Na porast investicija i poduzetničkog i potrošačkog optimizma mogli bi utjecati dobivanje datuma za ulazak u EU i labavije bankarske pipe, no za bolji ukupni rezultat tisuću najvećih, koji predstavljaju srž i motor gospodarstva, trebat će mnogo čvršći temelji i snažniji rezovi. U suprotnome se samo mogu nadati da će zadržati puls iz prošle godine i da ni male ni velike među njima neće trebati ponovno priključivati na aparate.