Osječki studenti ekonomije podijeljeni u dva tima natječu se kako bi na ljeto dobili priliku da steknu radno iskustvo. U nepovoljnim gospodarskim uvjetima studentska je praksa postala poželjan i teško dostižan cilj.
Mogući studenti misle da muke nestaju sa završetkom studija, vjerujući da će im diploma donijeti posao iz snova. Međutim, baš se pri traženju prvog zaposlenja često suoče s time da je diploma samo ‘propusnica’ da bi se otškrinula vrata poslovnog svijeta, ali ne i jamstvo da će s lakoćom naći svoje mjesto u njemu.
S druge strane, u mnogim natječajima za posao poslodavci traže osobe s najmanje tri godine iskustva u određenoj profesiji i gotovo da za pripravnikove nema mjesta. Studenti se pitaju kako će steći iskustvo i imati bogat životopis kad ne mogu dobiti priliku da nauče posao. Stoga se na osječkom Ekonomskom fakultetu rodila ideja među članovima Studentskog zbora da se zajedničkim projektima povežu studenti i potencijalni poslodavci te da se, i prije nego što dobiju diplomu u ruke, studenti ‘uživo’ upoznaju sa svojom strukom.
Riječ je o Projektu 180 čiji je cilj da studenti koji najbolje prođu višeslojno testiranje počnu raditi na izradi virtualnog poslovnog i marketinškog plana za određene tvrtke koje su se odazvale su radnji na projektu koji je započeo natječajem kako bi privukao što više studenata.
-
Najprije smo raspisali natječaj, a zatim proveli eliminacijske testove. Studenti su putem online prijavnice dobili mogućnost pristupanju testa općeg ekonomskog znanja – kaže Marko Weber, predsjednik Studentskog zbora i voditelj projekta 180. Uz prijavnicu, studenti su morali navedi svoje najbolje i najlošije osobine te objasniti zašto bi baš oni bili najbolji kandidati za projekt te podastrijeti svoj životopis. Test se pak sastojao od praktičnih i teorijskih pitanja vezano uz opće pojmove iz ekonomije, vodeće gospodarske institucije, temeljne zakone tržišta. Isto tako od studenata se očekivalo da objasne kako bi motivirali zaposlenike da su na mjestu menadžera te da navedu zapreke koje bi se trebale ukloniti kako bi Hrvatska bila atraktivnija zemlja za strane ulagače.
-
Jedno od pitanja bilo je vezano uz mjere koje bi student poduzeo kako bi smanjio nezaposlenost te ojačao domaće gospodarstvo – objašnjava Weber.
Na temelju ispravljenih testova u sljedeći krug natjecanja prošlo je 18 studenata koji su pred četveročlanom komisijom imali intervju. Tom prilikom komisija je studentima postavljala pitanja vezana uz školovanje, njihove želje za budućnost, postignute dosadašnje uspjehe i slično.
Nakon eliminacijskog intervjuja odabranih osam studenata podijeljeno je u dva tima, čiji je prvi projektni zadatak bila izrada poslovnog i marketinškog plana za neku njihovu virtualnu ideju.
Tako je tim Ma3x napravio plan za osnivanje studentske udruge, a drugi tim Ikar napravio je plan za osnivanje poduzeća koje se bavi manipuliranjem i gospodarenjem otpadom te pohranom i pretvorbom deponijskih plinova u električnu energiju. Ikar čine Marija Erkapić, Dinko Mandurić, Josipa Rosandić i Mirna Vlahović, a Boris Figecki, Danijel Kopić, Marina Obšivač i Ana Rimac članovi su tima Ma3x.