TROŠKOVI

Nedavna ekonomsko kriza koja je protresla cijeli svijet i najprije udarila na poslovanje banaka pa se zatim prelila na ostale dijelove gospodarstva ponukala je ‘banku svih središnjih banaka’ Basel Committee on Banking Supervision (BCBS) na donošenje novog okvira za propisivanje adekvatnosti kapitala banaka, tzv. Basela III. Taj okvir podrazumijeva paket preporuka za povećanje omjera osnovnog kapitala i rizične aktive banaka. I dok se, primjerice, u Austriji vodi borba banaka protiv visokih i restriktivnih kapitalnih zahtjeva jer se tvrdi da bi se realni sektor zbog toga mogao urušiti, u Hrvatskoj se o tome vrlo malo razgovara.

Prema tvrdnjama Hrvatske narodne banke (HNB) domaći banke morat će uvesti neke promjene, ali da nemaju razloga za brigu jer je domaći bankarski sektor već dosegnuo razinu kapitaliziranosti koju zahtijeva Basel III zbog zahtjeva koje propisuje sam HNB. Međutim, bankarski sektor i gospodarstvo nisu potpuno uvjereni u takav razvoj događaja. Budući da će Basel III povećati kapitalne zahtjeve, banke će zasigurno imati troškove koje će nekomu morati naplatiti. Tradicionalni hrvatski problem likvidnosti također bi se mogao pogoršati kao što se može očekivati i da će banke mijenjati politiku financiranja domaćega realnog sektora. Posljednja konzervativnija jest stagnacija rasta BDP-a za 0,05 do 0,15 postotnih bodova na godinu u srednjem roku.

Tako se predviđa uža kapitalna baza, a šire obuhvaćanje rizika, i zahtjevni omjeri s obzirom na udovoljavanje adekvatnosti kapitala. Uvodi se i nova, nerizična mjera adekvatnosti kapitala i prvi se put donose globalna pravila za upravljanje rizikom likvidnosti. Osim što se može očekivati da će Basel III promijeniti model poslovanja banaka i pristup financiranju, povećati potrebe za dokapitalizacijom, ali i cijene, odnosno kamatne stope nekih bankovnih proizvoda, i realni sektor pritom također može ponijeti dio tereta promjene na svojim ledima. Može na sebe preuzeti povećanje cijena i kamata, a trpjeti bi mogla i mala poduzeća.

Hrvatska još nije potpuno spremna za novi kapitalni sporazum, a trebala bi prihvatiti pravila Basel III početkom 2013. Za nju kao zemlju kandidatkinju za EU vrijedi europska inačica Basel III pod nazivom Direktiva o kapitalnim zahtjevima (DKZ). Nacrti bi trebao biti objavljen prije kraja srpnja ove godine što znači da bi se DKZ donio tek u prvoj polovini 2012. Dakle, njezine izmjene očekuju se polovinom ove godine. Nakon prihvaćanja u Bruxellesu i HNB će početi raditi na izmjeni dosadašnje regulative. DKZ također obuhvaća šire područje od Basel III, koji se odnosi na kapital i likvidnost.

Naime, dok banke u državama članicama EU 100 kuna rizične aktive moraju pokriti s osam kuna kapitala, za banke u Hrvatskoj to je pokriće 12 kuna, stoga su banke u Hrvatskoj spremne za povećanje kapitala predviđeno izmjenama Direktive za kapitalne zahtjeve. Stopa adekvatnosti tada bi trebala biti najmanje 10,5 posto, što uključuje 2,5 posto zaštitnog sloga kapitala koji će banke morati održavati povrh minimalne stope od osam posto. Ipak, hrvatske banke morat će uvesti promjene koje prelaze okvire Basel III.

Nova, neizbježna bankarska pravila koja zadira u njegovo poslovanje za bankarski su sektor problem koji ne priznaje olako. Iako Hrvatska udruga banaka (HUB) još nema posebnih analiza o utjecaju novih pravila poslovanja na hrvatske banke, misle da su hrvatske banke u jednakom položaju kao i druge u EU. Može se reći da će Basel III bankama biti trošak. Basel II to nije bio. Isto tako najveći će problemi u prilagodbi biti zahtjevi vezani uz likvidnost – rekao je Zoran Bohaček, predsjednik Hrvatske udruge banaka.

S obzirom na postupno i dugotrajno uvodjenje predviđenih promjena europske bankarske regulative, koja bi trebala trajati od siječnja 2013. do siječnja 2019., i uzimajući u obzir i diskrecijska prava nacionalnih regulatora, u Erste&Steiermärkische banci misle da je još prerano govoriti o konkretnim utjecajima predviđenih promjena na njihovo poslovanje u Hrvatskoj. Slično razmišljajući kao i u HNB-u, u Erste banci tvrde da oni već sada bez problema ispunjavaju sve zahtjeve vezane uz adekvatnost kapitala navedene u novom dogovoru Basel III zbog trenutačne vrlo visoke razine jamstvenog kapitala.

Jedna od hrvatskih kompanija u kojoj razmišljaju o Baselu III jest Nexe grupa. Budući da još nije razjašnjen način i tempo uvodjenja pravila poslovanja banka i financijskih institucija prema Baselu III, u Nexe grupi nisu sigurni da nova pravila neće utjecati na njihovo poslovanje. Član Uprave Nexe grupe Tomislav Rosandić kaže da će nova pravila utjecati na poslovanje Grupe onoliko koliko budu utjecala na ekonomiju i poslovanje drugih tvrtki u državama u kojima posluje, a to su osim Hrvatske Srbija i BiH. Smatra da mjere Basel III, s obzirom na to da su hrvatske banke relativno visokokapitalizirane, ne bi trebale utjecati na smanjenje obujma aktivnosti ili rast kamatnih stopa na kredit.

Kakve će biti posljedice za domaće gospodarstvo u cijelini, zasad se još ne zna, ali i Bohaček i Srzentić slažu se u jednom – da je za sagledavanje posljedica Basel III potrebno vrijeme. U HUB-u predlažu da se za promatranje uzme određeno razdoblje nakon kojeg bi se redefinirali zahtjevi, i to kako banke ne bi bile previše pogođene. Stručnjakinja za tržišne i operativne rizike kaže da je vrlo dobro što će se uvodjenje Basel III odvijati postupno, u nekoliko idućih godina, uz promatranje ekonomskih učinaka, pa će se eventualni propusti u regulativi moći izmijeniti ‘u hodu’.