Odluka njemačke kancelarke Angele Merkel da do 2022. budu zatvorene sve njemačke nuklearne širom otvara vrata za gradnju nuklearne elektrane u Hrvatskoj. Nakon što se stišaju odjeci te odluke, kada prođu hrvatski izbori i na dnevni red ponovno dođe hrvatska strategija energetskog razvoja, tobi njemačkih proizvođača opreme za nuklearne zacijelo će imati mnogo više interesa sudjelovati u njezinu kreiranju nego što je imao do sada. A pod pritiskom viših cijena struje, koje će potencirati njemačko ‘ne’ nuklearka.
U svojoj političkoj karijeri Ljubo Jurčić nije naučio lekciju da politički uspjeh ne počiva na logici i zdravom razumu, već na demagogiji, i to u količinama koje ne može proizvesti pojedinac, već jedino velika stranka. Jedan od najuglednijih hrvatskih ekonomista i formalno je izašao iz SDP-a kako bi se čistog obraza mogao posvetiti osnivanju novoga političkog bloka, za sada radnog imena Savez za bolju Hrvatsku, čiji će program oko kojeg će okupljati političke pristalice uskoro predstaviti. Nažalost, time će sâm sebe marginalizirati i udaljiti od mogućnosti da svoje kapacitete mobilizira unutar bilo koje političke stranke koja će doći u priliku da ima utjecaja na kreiranje gospodarske politike.
Nakon monstruoznine ideje o legalizaciji 150 tisuća bespravno sagrađenih objekata, što je najavila Vlada, iz krugova bliskih Vladi pojavila se još monstruoznija ideja o tome da bi legalizacija mogla biti provedena s pomoću kredita s državnim jamstvom. Nema ništa novog u tome da vlast neće prezati ni pred kojim potezom da bi si pokušala osigurati pobjedu na idućim izborima, no što je previše – previše je! Legalizacija bespravne gradnje suluda je ideja sama po sebi jer bi značila potpunu ništavost pravnog sustava, a njezino financiranje uz jamstvo države bilo bi ravno kolektivnom samo.
Za razliku od velikih kompanija, koje svako toliko dobiju nagrade za ovo ili ono, malim poduzetnicima nagrade za njihovo poslovanje još nešto znače. Stoga se dodjela nagrada najboljim poduzetnicima doživljava kao središnji događaj Nacionalnog savjetovanja o gospodarstvu i poduzetništvu iako je po našem izboru središnji događaj ovogodišnjeg savjetovanja anketa koja je pokazala da 100 posto poduzetnika smatra da je nemogućnost naplate potraživanja najveći problem u njihovu poslovanju, a 90 posto priznaje da laže svojim vjerovnicima o tome kad će im platiti. Sva je sreća da je ostalo 10 posto prostora bez varanja u koji se, valjda, uklapaju nagrađeni poduzetnici.
Ekonomski su krugovi posve prihvatili dogm da Hrvatska idućih godina ne može rasti brže od dva do tri posto na godinu pa je profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ivo Bičanić ostao gotovo ‘popljuvan’ nakon što je na biskoj međunarodnoj konferenciji iznio svoje stavove. Pretpostavka visokog rasta, o kakvom govori Bičanić, radikalne su promjene i zaokret u ekonomskoj politici. A toga se boje svi, od vlasti do onih koji bi na vlast tek željeli doći i na njoj se održati.