Home / Lifestyle i trend / Kako cijeniti raskoš ljeta ako prije nisi osjetio sivu studen zime?

Kako cijeniti raskoš ljeta ako prije nisi osjetio sivu studen zime?

Ako se ljudi konačno ne opamete i ne svladaju nezajažljivu pohlepu kojom uništavaju Zemlju, vjerojatno će nam biti još lošije. Možda nas čeka vječno pakleno ljeto ili ledeni pokrov zauvijek. Dotad ipak uživajte u (zasad) običnom ljetu.

Mnogi smatraju da je najljepše živjeti u krajevima s ujednačenom klimom. Ondje gdje je uvijek između 20 i 25 stupnjeva, gdje nema godišnjih doba. Možda to jest ugodno, ali sigurno je i dosadno. Jer kako znati cijeniti raskoš ljeta, to obilje boja, svjetlosti, topline i mirisa, ako prije toga nisi osjetio sivu studen zime? Kako se veseliti voću i povrću koje stiže u kasno proljeće i ljeto ako ih ima cijele godine? Kako doživjeti onaj posebni osjećaj slobode kad skinemo tešku zimsku odjeću i prepustimo se lepšavim i lakim tkanimama? I kad su godišnji odmor i more u mislima tako blizu? Posve sam sigurna da nikad ne bih mijenjala godišnja doba za uvijek istu klimu, pa i blagu. Ni pod cijenu gadne zime. Ona uvijek prođe. Barem jest do sada.

U tome i jest problem, u tom ‘barem do sada’. Klimatske su nam promjene i od ljeta napravile neprijatelja. Već godinama živimo u strahu od sunca, pa su stranice svih novina u ovo vrijeme prepune savjeta kako se zaštiti od sad već nemilosrdnog sunca i UV zračenja. Naravno, kozmetička je industrija tu uvijek pri ruci i svake godine izbacuje niz proizvoda koji nas manje ili više učinkovito štite od sunčevih zraka. Unatoč tomu u porastu je rak kože, zato valja biti na oprezu i dok hodate gradom. Šešir više nije dovoljan.

Osim zaštite tijela od sunčevih zraka, organizmu ljeti treba mnogo tekućine i lagana prehrana. Mnogo voća i povrća, najbolje iz organskog uzgoja. Kako, međutim, znati da je nešto stvarno uzgojeno organski, znači bez umjetnih gnojiva i svih onih kemijskih dodataka koji sprečavaju nametnike ili potiču rast ili je tako genetički preinačeno? I je li to uvijek najbolje? Pažljivo čitajte etikete, savjetuju stručnjaci, i nemojte da vas prestraše vijesti da su krastavci iz Španjolske uzgojeni navodno organski, što znači pognojeni stajskim gnojivom, donijeli Escherichiju coli, koja je u Njemačkoj odnijela već deset života. Ostaje, naime, otvorenim pitanje što se ondje zapravo dogodilo.