Niz poslovnih skupova počinje 3. lipnja

Tehnobit koji je domaćin virtualnim strojevima, svi su strojevi nedostupni, iako u praksi postoje dobra osiguranja od gubitka podataka.

Premda će fizički smanjiti broj fizičkih servera, virtualizacija zahtijeva snažne servere koji podržavaju virtualizacijsku tehnologiju, što pak podrazumijeva dodatne troškove u proračunu za IT. Naposljetku, kada virtualizacija započne i kada se shvati koliko je jednostavno instalirati novi server, broj novih servera može početi rasti brže nego broj administratora potrebnih za održavanje. Prevedeno, trebat će ograničiti resurse za virtualne servere jer ćete uskoro imati preopterećen virtualni sustav. Bolna je točka i sigurnost. Cisco u izvješću o sigurnosti upozorava na to da su se ranjivosti tehnologija virtualizacije gotovo utrošile. No čini se da su dobre strane uvjerljivije jer je ona i dalje jedan od glavnih trendova.

Vodeći svjetski IT analitičari suglasni su da će se započeti trend virtualizacije snažno razvijati idućih nekoliko godina i proširiti na sve segmente IT-a. Virtualizacija unosi znatne konceptualne promjene i iz osnove će promijeniti donedavni tradicionalni IT strukture poput storagea ili networkinga. Sljedeći vrlo važan iskorak u razvoju dogodio se virtualizacijom servera, što je omogućilo oslobađanje i uporabu veće neiskorištenih kapaciteta postojeće serverske arhitekture. Nakon virtualizacije servera danas se ostvaruje sve veći rast u području PC virtualizacije, čija tehnologija omogućuje razdvajanje nekad vrlo čvrste veze između hardvera i softvera, koja u načelu djeluje na dvije razine – kao virtualizacija računala (između hardvera i operativnog sustava) te kao aplikativna virtualizacija (između operativnog sustava i aplikacija). Budućnost nam definitivno donosi koncept pod sve češćim nazivom cloud računalstva, koji zapravo ujedinjuje dosadašnje virtualizacijske trendove – hardverske, softverske, aplikativne – u kompletan dinamičku IT infrastrukturu. Pojednostavljeno, nudeći vam IT resurse kada i koliko vam je potrebno – kaže Tomas Pukljak, direktor Fujitsu Hrvatska.

Analizirajući virtualizacijske trendove po pojedinim segmentima u području servera, vidimo, kaže Pukljak, da je arhiviranje podataka virtualnog okruženja jedan od najvećih izazova na kojem je postavljen fokus razvoja, jer su upravo tradicionalne metode arhiviranja katkad uzrokovale probleme. Očekuje i daljnji razvoj mrežne virtualizacije, a u području desktopa predviđa porast konsolidacije u tzv. virtualnu desktop infrastrukturu (VDI), koja pak nekad može biti velik teret mrežnoj infrastrukturi i sustavima za pohranu podataka, čak i dovoditi u pitanje njezinu ekonomsku opravdanost. No razvoj novih tehnologija poput solid-state diskova i naprednih virtualizacijskih metoda trebao bi pomoći u brzoj i masovnijoj implementaciji VDI-a. – Naziru se već i prve aplikacije za migraciju udaljenih virtualnih računala (VM). I na tom području možemo očekivati razvoj – kaže Pukljak.

Iako virtualizacija stvara manje hardverskog otpada, tehnološki razvoj svih grana industrije u budućnosti će rezultirati većom količinom digitalnih podataka. Virtualizacija zasad uspjeva zaustaviti bujanje servera, ali ne i podataka i aplikacija. U virtualiziranom svijetu ne znamo gdje mreže, sustavi za pohranu podataka i serveri počinju, a gdje završavaju. Sav taj eksponencijalni rast zahtijeva veoma dobre menadžere za kapacitete jer svakodnevno provjeravamo njihove granice.

Budući da svaki dan stvaramo sve više i više podataka, naš digitalni otisak postaje veći te zahtijeva veći serverski prostor i više energije. Dio tog digitalnog traga može se opisati i kao otpad. Koliko smo online podataka stvorili, a koliko ih doista upotrebljavamo? Nekad se jedan Dylanov album često slušao, a danas cijele kolekcije beskrajnog niza izvođača – teško. A što je sa svim mogućim podacima koje pojedinci i kompanije drže u virtualnom prostoru – koliko su oni vječni? Hoće li USB-ovi, na kojima nosimo gomile podataka, biti čitljivi na računalima 2020.? Hoće li nove generacije s početka priče angažirati arhivara novog doba da posloži i komprimira sve ploče i fotografije u nove – veće, brže i jače formate? I ako tako nastavimo, koliko ćemo serverskog prostora trebati 2050.?

Nexe grupa u prva četiri mjeseca bilježi rast prihoda i dobiti. Očekujete li da će se taj pozitivni trend nastaviti? Kakva su vaša očekivanja za 2011. kada je riječ o rezultatima? Očekujemo da će se pozitivan trend nastaviti jer smo provedbom zacrtane strategije dodatno ojačali tržišne pozicije u izvozu kako bismo amortizirali stagnaciju aktivnosti na domaćem tržištu. U projektima koji su u fazi početka realizacije vidimo mogućnost nastavka trenda rasta prihoda i dobiti. Osim znatnog rasta prihoda na razini Grupe zabilježeni su i znatni pozitivni efekti kad je riječ o troškovima. Lani smo učinili dosta u optimizaciji troškova poslovanja i restrukturniranju u skladu s razinom aktivnosti. Ti efekti sada dolaze do izražaja te se očekuju daljnji pozitivni rezultati do kraja godine. Sve navedeno pridonijelo je znatnom poboljšanju profitabilnosti, pa je u prva četiri mjeseca neto rezultat bolji za 45 milijuna kuna, a pozitivan trend očekujemo i u nastavku godine.

Rast prihoda Nexe grupe u prva četiri mjeseca ostvaren je prije svega zbog porasta izvoza. Koliko je rastao izvoz u odnosu na prošlu godinu te koja tržišta bilježe najbolje rezultate? Rast prihoda ostvaren je najvećim dijelom rastom izvoznih tržišta, što je izravna posljedica snažne vertikalne organizacije te strateškog pozicioniranja na tržištu portfeljom proizvoda, uporabom različitih distribucijskih kanala i logističkih mogućnosti koje su nam omogućile iskorak i na tržišta na kojima prije nismo bili prisutni. Najveći je rast zabilježen na tržištima Srbije i BiH gdje su i veće investicije u infrastrukturu. Svoje proizvode uspješno plasiramo i na tržišta Zapadne Europe gdje je snažnija potražnja. To potvrđuje konkurentnost i kvalitetu naših proizvoda koji imaju relevantne certifikate i za plasman u EU.

Kako u tom kontekstu stoji Hrvatska, odnosno primjećuju li se znakovi oporavka građevinskog sektora? U Hrvatskoj je stanje u građevinarstvu i dalje veoma teško i nema naznaka oporavka, iako smo u Nexe grupi uspjeli i u takvim okolnostima ostvariti rast u odnosu na prethodna razdoblja. Nažalost, činjenica je da se sve zemlje regije oporavljaju mnogo brže od Hrvatske. U najavi ima dosta projekata koji bi trebali pomoći da se poveća aktivnost u građevinskom sektoru kako bi se, ako ne povećala, a onda barem zadržala postojeća zaposlenost. Međutim, realizacija projekata, pa i onih za koje su već osigurana sredstva, ide sporo i ključno ih je ubrzati.

Na tri nova tržišta, austrijsko, njemačko i rumunjsko, proširit će se uskoro Branko Roglić, odnosno njegova tvrtka Orbico. Prvog srpnja, naime, trebale bi početi raditi njegove nove distributerske tvrtke u tim zemljama. U Austriji i Njemačkoj Roglić je osnovao nove tvrtke koje će u početku distribuirati brandove Oil of Olaz i Max Factor, a poslije će širiti distribuciju novim proizvodima. Za Max Factor i Oil of Olaz Orbico je dobio ekskluzivno zastupstvo u Njemačkoj i Austriji. Prema Roglićevim riječima, P&G prvi je put tvrtki iz Jugoistočne Europe povjerio distribuciju u zapadnoeuropskoj zemlji. Za razliku od Austrije i Njemačke u Rumunjsku se Roglić širi s partnerom. Ondje će distribuirati cjelokupan kozmetički portfelj koji ima u Hrvatskoj. Samo u tom kozmetičkom segmentu, koji će u budućnosti vjerojatno širiti novim proizvodima, Roglić u Rumunjskoj očekuje prihod od 15 milijuna eura. Osim spomenutim tržištima Orbico se planira intenzivno širiti i Srbijom pa trenutačno pregovara s tri tvrtke koje distribuiraju lijekove. Jednu od njih trebao bi uskoro kupiti.

Želimo ojačati farmaceutski segment Medicopharmacije, koju smo kupili prije dvije godine. Medicopharmacija već ima svoje tvrtke u Hrvatskoj, BiH i Srbiji, no želimo proširiti njezino poslovanje, što je najjednostavnije akvizicijom. Ne mogu vam još reći koju ćemo tvrtku od te tri kupiti jer još pregovaramo – rekao je Roglić.