Novi prilozi u Lideru!

Na internet, oblak ili gdje već odlažu svi naši osobni i poslovni podaci, aplikacije… Posljednjih desetljeća digitalni otpad raste eksponencijalno kako su se spremišta podataka, kao što su e-mailovi, slike, audio i video datoteke i slično, prebacila u on-line sferu. Više nismo ograničeni fizičkim prostorom polica i ladica nego sve veće i veće količine podataka pohranjujemo u jedan veliki digitalni oblak računala. Prema nekim procjenama, veličina digitalnog svemira udvostručuje se svakih 18 mjeseci.

Porastao je i broj mjesta i načina na koji pohranjujemo podatke, što je samo po sebi povećalo broj poslužitelja koji su se u tom vrtlogu našli izolirani i nedovoljno iskorištani. Baš kao i nebrojene aplikacije. Također, dodatno rastu troškovi zbog kompleksnosti softvera i potrebe za upravljanjem stalno rastućim količinama podataka, a sve ovo najizraženije je u korporativnom sektoru. Da bi se rastućim podacima racionalnije upravljalo, pobrinula se tehnologija znana kao virtualizacija. Ona u posljednje vrijeme ušla u živote i planove privatnih i poslovnih korisnika, a tako će, ako vjerujemo analitičarima, ostati još neko vrijeme.

Dobre strane virtualizacije su unapređenje efikasnosti i dostupnosti resursa i aplikacija, konsolidiranje infrastrukture, smanjenje troškova održavanja te iskorištavanje dosad neiskorištenih kapaciteta opreme. Poslužitelj, hard disk i radna površina često uključuju izolirane resurse u konvencionalnim informatičkim okruženjima kojima se koriste različiti korisnici i procesi.

To troši energiju i stvara neiskorištene kapacitete. Virtualizacija postavlja nove granice. Prema navodima Gartnera, otprilike 70 posto malih i srednjih tvrtki planira provesti potpunu virtualizaciju u sljedećih nekoliko godina. U odnosu na poslužitelje i podatkovne centre, koji su dosad bili njezine najčešće mete, trend se polako pomiče u smjeru virtualizacije radne površine. Umjesto instaliranja svih programa na svakom računalu, radne će se površine upotrebljavati centralno te se učitavati i ‘simulirati’ na krajnjim uređajima. To smanjuje potrebu za skupocjenim hardverom i povećava fleksibilnosti bez obzira na to događa li se na poslu, kod kuće ili na ostalim mjestima. Radnoj površini i svim njezinim aplikacijama može se pristupiti bez obzira na mjesto i bez postavljanja sigurnosnih standarda na rizik tvrtke.

Dakle, sljedeća je glavna virtualizacija radno mjesto. Za virtualizaciju radnih mjesta ne postoji univerzalno rješenje, svaki korisnički sustav zahtijeva specifičan dizajn i implementaciju. Upravo zato u virtualizaciji radnih mjesta Combis surađuje s tri vodeće tehnologije na tom području – Citrix, Microsoft i VMware – te ih testira u vlastitim laboratorijima. Provodi stres-testove kako bi korisnicima omogućio rješenje prilagođeno njihovim potrebama. Virtualizacija je i dalje jedan od glavnih strateških smjerova Combisa jer budućnost je očito virtualna – kaže Goran Car, direktor Sektora sistemskih podrške i integracije u Combisu, koji je prijašnjih godina virtualizirao više od 9.000 radnih mjesta (desktopa) i tako potvrdio poziciju najvećeg pružatelja te vrste usluga u Hrvatskoj i regiji.

Fokus se polako seli s poslužiteljske virtualizacije na onu klijentskih radnih mjesta. Kad je riječ o virtualizaciji poslužitelja, nje je sve manje i manje, a prednost na tom području preuzima tehnologija clouda, koja će u budućnosti omogućavati da se aplikacije na oblaku razvijaju u smjeru smanjenja potrebe za poslužiteljima i operativnim sustavima – dodaje Car.

Virtualizacija je tehnologija koja vrlo brzo zauzima važno mjesto u današnjem IT-u. No kao i svaka tehnologija ima svoje prednosti i nedostatke koje je potrebno dobro odmjeriti da bi se znalo hoće li biti primjerena i isplativa za uvođenje u tvrtku.

Ona dugoročno donosi uštede, a najveća prednost za kompanije može biti povećanje produktivnosti. S druge strane, glavna je mana virtualizacije što su ‘sva jaja u jednoj košari’. Pokvari li se server…