Melem za IT budžete

Uza svu nesigurnost i opasnosti koje vrebaju iz virtualnog svijeta, mobilnih veza i oblaka novi načini upotrebe informacijsko-komunikacijskih tehnologija ipak donose znatne uštede malim i srednjim tvrtkama. Porast umrežavanja dobar je signal za povećanje njihove konkurentske prednosti, jedne od prvih pretpostavki uspješna poslovanja.

Direktoru ili vlasniku manje tvrtke obično se smatrači pred očima pri spomenu bilo kakve investicije u informacijske tehnologije. Jasni su mu svi benefiti, optimizacija poslovanja, veća efikasnost i na kraju dugoročne uštede koje bi na taj način ostvario, ali to je jednostavno preskupa kapitalna investicija za njegov slabašni promet. Na sreću tih poduzetnika dolaze dani kada će i oni moći biti informatizirani poput velikih, a da pritom ne moraju završiti u dužničkom ropstvu.

Naime, ‘cloud computing’ ili računalstvo u oblacima omogućuje korištenje infrastrukture i softvera prema načelu ‘plati koliko koristiš’, što omogućuje i znatno smanjenje troškova jer više nema potrebe za kapitalnim ulaganjima u IT segment poslovanja, a mjesečni troškovi se mogu efikasnije kontrolirati.

‘Sve kao usluga’ osnovni je koncept u svijetu računalstva u oblacima. Privatni korisnici već upravljaju svojom e-poštom u oblaku, administriraju svoje dokumente na npr. Google Docsu ili pohranjuju pričuvne kopije datoteka i fotografija na internetskim bazama podataka. Gotovo sve aplikacije koje sada rade na vlasničkoj osnovi na računalima mogu se dobiti kao buduća usluga putem oblaka jer se svi proizvođači i isporučitelji ukrcaju na oblak. Umjesto naručivanja programa, korisnik plaća naknadu za korištenje usluge, a umjesto zaključivanja dugoročnih i skupih ugovora o licenciranju i održavanju softvera plaća onoliko koliko je stvarno iskoristio, što je više nego dobra novina za male tvrtke kojima su veliki i skupi kompanijski IT sustavi bili nedostupni, a ne trebaju im ni zaposlenici koji će ih održavati.

• IT više neće biti infrastruktura koju svatko kupuje i posjeduje, nego će se kupovati poput komunalnih usluga. Naime, više nećemo kupovati servere i softverska rješenja nego broj jedinica usluge. Mnogo je takvih primjera zamjene infrastrukture uslugom, primjerice obračunavanje plaća za zaposlenike tvrtke čiji će se podaci poslati na web, a nakon obračuna platit će se korištenje uslugom obračuna plaća u skladu s brojem obračunskih jedinica.

Prema prognozama analitičke kuće Gartner prva na listi top tehnologija u 2011. i dalje je ‘cloud computing’, kroz razne kombinacije privatnih i javnih oblaka. Također, i direktori informatike u kompanijama među tehnološkim prioritetima za 2011. izdvajaju ‘cloud computing’, nakon čega slijede virtualizacija i mobilne tehnologije.

Kad je riječ o virtualizaciji, nakon još aktualnih servera i sustava za pohranu podataka, sada je najaktualnija tema virtualizacija desktopa. Generalno, virtualizacijom se unapređuje efikasnost i dostupnost resursa i aplikacija unutar organizacije, konsolidira infrastruktura i umanjuje troškove održavanja te iskorištavaju dosad neiskorišteni kapaciteti postojeće opreme. Primjerice, manji broj fizičkih servera znači jeftinije održavanje i manju potrošnju struje.

Mogućnost da se više virtualnih servera instalira na jednom fizičkom serveru povećava njegovu iskorištivost s prosječnih pet do osam posto na 60 do 80 posto. Sada su na redu desktop računala koja predstavljaju pravo malo bogatstvo na svakom radnom stolu s obzirom na administraciju, održavanje i popravljanje tih uređaja, što često dostiže i trećinu ukupnoga informacijskog proračuna. Virtualizacija radne površine (VDI) podrazumijeva razdvajanje operativnih sustava i aplikacija od hardvera, odnosno zaposlenika s njegova stola. Umjesto instaliranja svih programa na svakom računalu, radne će se površine koristiti centralno, učitavati se i ‘simulirati’ na krajnjim uređajima. To smanjuje potrebu za skupocjenim hardverom i povećava fleksibilnosti bez obzira na to događa li se to na poslu, kod kuće ili na ostalim mjestima. Radnoj površini i svim njenim aplikacijama možete pristupiti odasvud. Prema Gartneru, otprilike 70 posto malih i srednjih tvrtki na globalnoj razini planira provesti stopostotnu virtualizaciju u sljedećih nekoliko godina.

Uštede u virtualizaciji i ‘cloud computingu’ mogu biti velike, mogu iznositi 30 do 70 posto IT budžeta. – Smatram da je glavna vrijednost oblaka u tome da nam omogućuje da na neki način oslobodimo troškove infrastrukture koja, u prosječnoj kompaniji, čini i 70 posto ukupnih IT troškova.

Potreba za umrežavanjem posljedica je stalnog porasta razmjene podataka – pisama, poruka, memoranduma, poslovnih statistika, izvještaja, baza podataka i sl. Danas mnoge male i srednje tvrtke hvataju svoju konkurentnu prednost, a to je moguće s pomoću tehnologija umrežavanja kao što su IP komunikacije koje obuhvaćaju glasovne i informacijske mreže, bežična i mobilna rješenja koja produžuju doseg i produktivnost djelatnika gdje god se nalazili itd.

Prvi korak prema stjecanju konkurentne prednosti jest, smatraju u Ciscu, implementacija mreže na kojoj svi sustavi tvrtke mogu raditi. Mnoge male i srednje tvrtke i dalje održavaju dvije odvojene mreže, jednu za glasovne usluge (telefonska mreža) i jednu za prijenos podataka (račun).

Dodatne se uštede mogu ostvariti korištenjem profesionalnog open source softvera koji je besplatan. Voice over Internet Protocol tehnologija je koja omogućava prijenos glasovne komunikacije putem internetske mreže. Uvođenjem VoIP rješenja pozivi unutar sustava postaju besplatni, a stvara se i osnova za lakšu implementaciju novih servisa zasnovanih na infrastrukturi IP telefonije, npr. implementacija kontaktnog centra, povezivanjem s nekim CRM sustavom ili sličnim Help Desk/Service Desk sustavima, uvođenjem videotelefonije, web-kolaboracije itd.

U doba pametnih telefona, prijenosnih računala, iPadova i sl. softver kao usluga čini se idealnim. No i pružatelj takvih usluga plaća licencije, pristup internetu, tehničare koji se brinu o sustavu i sve to multiplikirano naplaćuje krajnjim korisnicima. Kako god bilo, kratkoročno se mogu ostvariti znatne uštede, a dugoročne uštede će još biti pod utjecajem zakonskih normi, usklađivanja s novim poslovnim potrebama i ostalim poslovnim aktivnostima za pojedina programska rješenja, što bi moglo generirati neke nove troškove.

Potencijal ‘cloud computinga’, kao novog IT koncepta, uočio je i Hrvatski telekom koji je zbog ulaska u IT te objedinjavanja telekomunikacijske i informatičke ponude kupio najveći sustav integratora Combis. HT je tako za lipanj najavio uvođenje dviju novih usluga Virtual Desktop i Software as a Service te predstavio uslugu Virtual Private Server Hosting. Te se usluge temelje na ‘cloud computingu’, tj. računarstvu u oblaku, a namijenjene su svim segmentima poslovnih korisnika; posebno će se fokusirati na segment manjih i srednjih poduzeća.

Usluge omogućuju pohranjivanje podataka na način da im korisnici mogu pristupati prema potrebi, u bilo koje vrijeme, s bilo koje lokacije i uređaja. Usluga Virtual Desktop korisnicima će omogućiti pristup i korištenje virtualne informatičke opreme te aplikacije koje se nalaze u oblaku putem računala, smartphone uređaja ili tablet uređaja. Software as a Service usluga omogućit će korištenje softvera bez potrebe njegove instalacije na računalo. Odabrane softverne korisnici će moći koristiti neovisno o tome gdje se nalazili, a HT će u oblaku za sada ponuditi MS Office 2010 te STRATUS ERP.

I dalje je najveći izazov na području clouda i virtualizacije sigurnost i upravljanje našim podacima koji su sada na nekom virtuelnom serveru daleko od naših očiju i kontrole. Prelazak u oblak teži je za velike korporacije ili financijske institucije kojima je mnogo više stalo do kontrole, a imaju i tehničke i ljudske resurse koji time mogu upravljati, nego do malih tvrtki.

• Ozbiljnija ‘prepreka’ brzoj i široj primjeni virtualizacije te korištenju cloud usluga zapravo je dosadašnji tradicionalni i ponekad nefleksibilni pristup pojedinaca u IT-u, među kojima vlada nepovjerenje ako se rješenje ne temelji na fizičkom računalu, odnosno općenito neopravdan strah da se upravljanje IT infrastrukturom prepusti nekom drugom, ili da vaš data centar, odnosno podaci nisu i fizički u vašim prostorima. Svakako da usporedno s IT razvojem treba prilagođavati i zakonsku regulativu, standarde, kako bi omogućili i pravni okvir za brzu implementaciju cloud usluga – tu posebno mislim na odredbe vezane uz tajnost podataka, njihovo arhiviranje i sl., u čemu Hrvatska uvelike zaostaje.

Ipak, prema podacima Ciscra, ranjivost tehnologija virtualizacije gotovo su se ugrožile na globalnoj razini, a mobilnost je jedna od glavnih prijetnji sigurnosti u budućnosti. Unatoč tome, trend rada na udaljenim lokacijama i s njime povezana potreba alata baziranih na webu, mobilnih uređaja, virtualizacije, računalstva u oblaku i sličnih tehnologija radi povećanja produktivnosti nastavit će se i dalje.

Deloitte predviđa da će se ove godine na tržištu prodati više od 400 milijuna pametnih telefona, netbook računala i tableta, odnosno više od 50 posto uređaja koji dolaze na tržište bit će non-PC uređaji. Više od 25 posto, odnosno više od deset milijuna, svih tablet računala kupit će tvrtke čiji će rast potražnje nadmašiti potražnju privatnih korisnika.

Procjenjuje se da će se uskoro na internet spojiti gotovo jednak broj uređaja koliko ima i ljudi na planetu. Videoosadžari će se pregledavati putem mobilnih uređaja i činit će 66 posto ukupnog prometa podacima 2015. godine. Prema Ciscrovu Indeksu vizualne umreženosti količina podataka koja će proći mobilnim uređajima, od kraja 2010. do kraja 2015., povećat će se 26 puta i dosegnut će količinu od 6,3 egzabaja na mjesec ili godišnji promet od 75 egzabaja tijekom 2015. godine.

Toliki rast prometa i ne čudi pogledaju li se rezultati globalnog istraživanja o navikama zaposlenika u pristupu informacijama, koji pokazuju da zaposlenici sve više zahtijevaju neograničen pristup informacijama izvan radnog mjesta. S obzirom na brojne zahtjeve za ‘bezgraničnom’ komunikacijom zaposlenika, IT stručnjaci se suočavaju s problemima vezanim uz sigurnost i nadzor podataka.

Uza sve nesigurnosti i opasnosti koje vrebaju iz virtualnog svijeta, mobilnih veza i oblaka, novi načini korištenja informacijsko-komunikacijskih tehnologija ipak su melem za IT budžete malih i srednjih tvrtki. Znatan porast umrežavanja dobar je signal za povećanje njihove konkurentske prednosti budući da su danas umreženost i brza razmjena podataka i informacija među prvim pretpostavkama uspješnog poslovanja.