Smanjuju se kamate samo za kratkoročne kredite

Rang-lista stotinu agencija prema ukupnim prihodima koje su prijavile u svojim financijskim izvješćima tradicionalno izaziva reakcije. Ni na marketinškoj sceni nema sistematizacije, odnosno razvrstavanja djelatnosti koje bi bilo u skladu s promjenama koje su se dogodile na tržištu. Tako se tvrtke koje se bave marketingom, a koji još kao pojam nije dobio općeprihvaćenu definiciju, može pronaći pod nizom različitih NKD-ova. Nacionalna klasifikacija tako podosta komplicira dubinsko zahvaćanje svih sudionika marketinške scene jer, primjerice, poduzeća koja se bave digitalnim marketingom posluju pod NKD-om informatičkih tvrtki, a ima i agencija registriranih za bavljenje proizvodnjom filmova, videofilma i televizijskog programa.

No s pomoću Financijske agencije u ovogodišnjem prilogu Lidera Agencijom bilu objavljujemo rang-listu stotinu hrvatskih oglasnih agencija, a prema financijskim izvješćima koja su prošle godine predale Fini. Tako su tvrtke rangirane prema ukupnom prihodu u 2010. g., ali ovaj put bez razvrstavanja prema tome bave li se isključivo kreativnom ili zakupom medija ili su pak ‘full service’ agencije s obzirom na to da je kriza mnoge sudionike tržišta ‘natjerala’ da prošire svoju djelatnost i mnogo je više prilagodbe potrebama klijenata. Uz listu stotinu agencija prema ukupnom prihodu Lider objavljuje i agencijske grupe rangirane prema konsolidiranom prihodu grupacije, odnosno zbroju ukupnih prihoda svih članica grupe.

Cijena financiranja ovisi, među ostalim, o kamatnim stopama na financijskom tržištu, a pri financiranju u inozemstvu i o premiji rizika hrvatskog tržišta istaknutog u cijeni osiguranja, također i CDS-u (engl. credit default swap), objašnjava glavni ekonomist Raiffeisen banke Anton Starčević. Zbog obilja likvidnosti na svjetskom tržištu cijena CDS-a za hrvatski se rizik u 2011. smanjuje, ali samo za kraće rokove dospjeća. Zbog produljene recesije hrvatskoga gospodarstva i izostanka fiskalne konsolidacije cijena CDS-a i dalje je visoka.

To znači da će banke moći smanjivati kamatne stope na kratkoročne devizne i kredite s valutnom klauzulom, ali ne i za dugoročne kredite, kaže Starčević. Drugi su čimbenik u formiranju cijene financiranja tržišne kamatne stope. Za financiranje u stranim valutama tržišne kamate počinju rasti jer monetarne vlasti povećanjem temeljne kamatne stope nastoje kontrolirati inflaciju. To znači da će se povisiti i cijena financiranja banaka, zbog čega će, procjenjuje, prema kraju godine ojačati pritisci na rast kamata. No u kreditiranju u kunama višak likvidnosti forsira banke na plasman tog viška prema nižim kamatama kako bi se izbjegnulo držanje sredstava bez prinosa, objašnjava Starčević.

Udruga traži da država osigura znatno više novca preko HBOR-a – poručuje Lovrić. Kako cijelu stvar objašnjavaju u bankama? Suzdržano i pitjisko uglavnom upućuju na HBOR-ove projekte. U HPB-u kažu kako je ključ prema kojemu se donose odluke o rokovima otplate kredita ročna struktura izvora. Ako banke nemaju dovoljno dugoročnih izvora, teško će odobravati kredite na dulje rokove.

Banka odobrava dugoročne kredite i iz vlastitih sredstava i u suradnji s HBOR-om, no ove godine još prevladavaju kratkoročni krediti za likvidnost, ali istodobno rastu dugoročni krediti za restrukturiranje, trajna obrtna sredstva i investicije u infrastrukturne projekte.

No trenutačno stanje na tržištu, na kojemu su banke likvidne, a smanjuje se broj kvalitetnih klijenata i poduzetničkih inicijativa, zakon ponude i potražnje rezultira utakmicom među bankama za pridobivanje kvalitetnih klijenata. Logična je posljedica smanjenja kamata – objašnjavaju u toj domaćoj banci.

Očito, pad kamata jedina je dobra stvar, doduše, više za građane nego za poduzeća. U Hypo banci tvrde da razmatraju mogućnost smanjenja kamata i na komercijalne dugoročne investicijske kredite. Spremni su poticati rast tih kredita, no prema prvim naznakama i ove će se godine, kažu, više tražiti financiranje obrtnih sredstava i refinanciranje obveza. Kad je riječ o dugoročnim kreditima, oni se uglavnom odobravaju u programima HBOR-a i ministarstava zbog povoljnijih, subvencioniranih kamata i duljeg roka otplate. Ove godine udjel investicijskih kredita raste (sad čine otprilike 28 posto ukupno odobrenih poduzećima), opet zbog suradnje s HBOR-om.

Anton Starčević, glavni ekonomist Raiffeisen banke, objašnjava da zbog više cijene financiranja dugoročnih kredita banke ne mogu ponuditi jednako atraktivne kamate na dugoročne kredite kao na kratkoročne: – U potražnji poduzetnika za kreditima nedostaje kvalitetnih projekata, pa poduzeća još najviše traže kredite u funkciji održavanja tekuće likvidnosti. RBA usklađuje ponudu kredita s potražnjom, što rezultira većom potporom klijentima kreditima za obrtna sredstva. Pri tome su prioritet poduzeća koja su usmjerena na izvoz, no dostupne su sve vrste financiranja za sve vrste klijenata – kaže Starčević, dodajući da ove godine ne očekuje promjene u potražnji za kreditima.

Za velika poduzeća planiraju rast kredita od 10 do 15 posto, a u dijelu malih poduzeća najviše 12 posto zato što su takva poduzeća teže pogodena recezijom i sporije se oporavljaju. I u Splitskoj banci kažu kako je veća potražnja za kratkoročnim kreditima razumljiva u vremenima nelikvidnosti, u kojima sami poduzetnici oklijevaju s investicijama koje bi utjecale na veći rast dugoročnih kreditnih linija. Očekuju kako će ove godine potražnja za kreditima porastati otprilike sedam posto.

Iz Erste banke stigao je sličan odgovor: svaki zahtjev promatra se individualno, a naglasak je na tvrtkinu bonitetu, namjeni kredita, realnosti i analizi projiciranih izvora povrata kredita, perspektivi gospodarske grane u kojoj tvrtka posluje, s posebnom orijentacijom na poduzetnike koji se bave proizvodnom djelatnošću i pružanjem usluga povezanih s proizvodnim sektorom.

Troškovi rizika još su visoki, što ne omogućuje znatniji pad aktivnih kamata, no u izvorima se primjećuju trendovi koji naznačuju mogućnost blagog pada kamata. Potpredsjednik Hrvatskih izvoznika Ante Babić kaže kako je teško očekivati od banaka da odobravaju kredite na rokove dulje od 10 godina kad su im u strukturi pasive kratkoročni i depoziti po viđenju. Tu su još visoki rizici tržišta i rast loših kredita.

Ključni je problem nedostatak kredita na rokove dulje od 10 godina, što je u EU najnormalnija stvar. Prijedlog je naše udruge da se HBOR, koji jedini može odobravati prave dugoročne kredite, svake godine dokapitalizira s 500 milijuna kuna. S izvorima koje dobiva od njemačkog KfW-a ili EBRD-a ni ta banka sad ne odobrava kredite na više od sedam godina – objašnjava Babić.

No kako god okrenuli priču, jedno je teško ignorirati. Nakon godina naklapanja o tome kako je jedini problem nedostatak dobrih projekata, guverner Željko Rohatinski nedavno je prvi put javno priznao da je šest milijardi kuna oslobodio zbog poduzeća, jer dobrih projekata – ima. Dakle, jedna je stvar jasna: zapreka novom investicijskom ciklusu ipak nisu trule bilance poduzeća, nego ročna struktura pasive banaka. To bi HBOR, pa i HPB, trebalo staviti u fokus interesa kreatora gospodarske politike – kad bi takvih bilo.