Sve dileme s kojima se suočavaju lideri u djelima velikih dramaskih pisaca

Razlika između heroja (lidera) i vitezova (menadžera) jest u tome što se heroji trude raditi dobre stvari, a vitezovi raditi dobro. Da biste danas bili heroji, morate se obrazovati na područjima koja šire obzore (drama, umjetnost, društvene znanosti…). Zanimljiva i široka naobrazba jako je važna za stvaranje heroja, odnosno pravih lidera.

O pće je poznato da velike svjetske drame imaju čemu naučiti o životu. Međutim, da u njima ima i važnih lekcija za donositelje odluka, primijetio je Zoltan Baračkai, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, u svojoj knjizi ‘Dileme donositelja poslovnih odluka’ i zanimljivo povezao dramski i poslovni svijet. Knjiga nudi odgovore na pitanja kakve karakteristike mora imati dobar donositelj odluka, čime se mora voditi i prema kojem cilju djelovati kako bi postao pravi lider.

Namjeravam sam malo smekšati poslovno odlučivanje. Na početku svoga tridesetpetogodišnjeg rada počeo sam od najčvršćeg pristupa, odnosno primjene kvantitativnih metoda, koje su se s vremenom smekšavale. Odlučio sam se za mekši pristup jer su donositelji odluka polako shvaćali da nemaju mnogo od preciznog izračuna. Mnogo je važnije voditi se intuitijom i mekšim vještinama (engl. soft skills, nap. a.). Uzeo sam osam dilema i uza svaku priložio jednu dramu jer sam uvjeren da su dileme s kojima se susreću donositelji poslovnih odluka već pokrivena u djelima velikih dramskih pisaca, oni su ih najbolje opisali. Naime, mnogo je lakše ljudima razumjeti poruku ako to mogu povezati sa svojim životom i stvarnim poslovnim situacijama. Izlaza iz tih teških situacija uvijek ima. Donositelji odluka moraju vjerovati da ovdje i sada postoji taj izlaz iako ga ne mogu jasno vidjeti.

Uzmimo za primjer dramu ‘Neprijatelj naroda’ mojega najdražeg dramskog pisca Henrika Ibsena u kojoj glavni lik koji vodi toplice dvoji treba li zbog zaraze zatvoriti kupalište ili zbog interesa bogatih dioničara nastaviti raditi. Ondje se sukobljavaju i interesi njegova brata građana i punca koji je cijelu uštedevinu uložio u dijonice. Glavni lik pokušava riješiti situaciju uklanjanjem uzroka zaraze u toplicama i tako udovoljiti svim stranama. To je veoma važno, znati da uvijek ima više izlaza. Čitajući tu dramu i druge u knjizi, mi doživimo katarzu koja nas potiče da se okrenemo oko sebe i prestanemo kroz mali prozor gledati u svijet. Kad počnete gledati drugačiju, širu sliku, lakše ćete naći izlaz iz teške situacije.

Uzmimo da moral ulazi u poslovno obrazovanje tek u posljednjih dvadeset godina s pomoću etike i upravljanja. Dvojbu na koju nailazimo u poslovnom etički najbolje možemo objasniti na izvrsnom primjeru: u Madridu se nedugo nakon uzlijetanja srušio zrakoplov. Mladić u zrakoplovu mobitelom je neposredno prije uzlijetanja poslao svojoj djevojci poruku kako ima osjećaj da s avionom nešto nije uređeno. Pokušao ga je napustiti, no zrakoplov je već bio na pisti. Kapetan je provjerio ‘check’-listu i u skladu s propisima nije se htio vratiti. Nakon nekoliko trenutaka taj se mladić našao među žrtvama nesreće. Tu se pokazuje dvojba o kojoj je riječ u poslovnom etički. Bismo li mi htjeli da kapetan leti prema svom nahođenju ili poštujte pravila? Teško je odgovoriti na pitanje odnosa između propisivanja i koliko ga treba poštovati. Etika je uvijek pitanje koliko propisati, a koliko ostaviti za slobodnu procjenu. Pritom donositelj odluke treba pokazati intuitiju potpomognutu iskustvom kako bi zaključio da nešto nije u redu iako sve lampa ispravno gore.

Odnos donositelja odluka prema etici od 2008. i pojave krize posebno je zanimljiv. Zemlje koje izvoze vrhunsku tehnologiju i usavršile su izradu proizvoda, pri čemu po-najprije mislim na SAD, naviknule su se na to da treba vrlo dobro opisati proizvodni proces. Potaknute tim uspjesima, vjerovale su da to mogu preslikati na proces upravljanja pa su raznorazne neopisive procese počele opisivati na isti način.