Tržište je doživjelo pad malo manji od deset posto, a poredak igrača prema ostvarenoj prodaji licencija i prihodima od redovitog održavanja ostao je manje-više jednak. Fokus se prebacio s prodaje licencija na nadogradnju sustava i širenje ponude u oblaku malih i srednjih tvrtki. U očekivanju objave analize tržišta za 2010., analitičke kuće IDC neslužbeni podaci govore da je cjelokupno tržište doživjelo pad malo manji od deset posto, u odnosu na 11,1 posto u 2009. godini, a poredak glavnih igrača prema ostvarenoj prodaji licencija i prihodima od redovitog održavanja, ostao je manje-više jednak. Na tržištu koje u Hrvatskoj vrijedi između 35 i 40 milijuna dolara lider je i dalje SAP, s udjelom od oko 20 posto. Ambiciozni Microsoft udomaćio se na drugoj poziciji s oko 12 posto, a upravo bi njemu sve veća očekivana potražnja za poslovnim softverom kod manjih i srednjih tvrtki trebala biti najbolje pogonsko gorivo. Prema podacima IDC-a, na trećem je mjestu bio domaći IN2 sa 6,6 posto udjela na tržištu, zatim dubrovački Laus CC s udjelom od 5,7 posto, a američki softverski div Oracle, s kojim SAP na globalnoj sceni vodi oštru bitku, tek je na petom mjestu s 5,4 posto udjela. Prije dvije godine Oracle je bio na trećem mjestu sa 6,7 posto udjela, no na cjelokupnom tržištu ERP-a, a posebno u donjem dijelu prve petorke, oscilacije nisu rijetke jer samo jedna velika provedba može osjetno utjecati na poziciju.
Naime, ERP-ovi su složena rješenja koja obuhvaćaju sve poslovne procese u kompaniji, a zbog visoke cijene i kompleksnosti koja zahtijeva stalno održavanje i edukaciju korisnika prava su kapitalna investicija. Omjer stranih i domaćih dobavljača i dalje je 60:40 u korist velikog broja mahom malih domaćih tvrtki. SAP Hrvatska, na čijem je čelu Igor Dropulić, na tržištu poslovnog softvera dugogodišnji je lider, a udio mu se kretao do maksimalnih 35 posto. Takvu je poziciju stekao uglavnom zbog velikih primjena kod stranih i domaćih tvrtki, a teško je da će ga uskoro netko zbaci s trona jer je rano ušao na tržište i ima jaku partnersku mrežu. No prošla je godina bila lišena velikih ERP projekata, što automatski znači loše vijesti za SAP. Ukupni prihod pao mu je 22 posto u odnosu na 2009., na 49 milijuna kuna, s tim da je prodaja softvera pala za 19 posto, a konzalting i edukacija, koji su dotad najviše rasli, za 35 posto.
No nije samo SAP-u okruženje nepovoljno, iako on to možda najviše osjeća zbog visoke cijene svojih rješenja. I mali i veliki igrači na tržištu svjesni su da se vrijeme velikih projekata neće brzo vratiti jer je, prvo, segment najvećih kompanija već pokriven, a drugo jer se zbog recesije troši samo na ono što je potrebno. Sada je fokus na tržištu poslovnog softvera usmjeren na širenje ponude i nadogradnju postojećih sustava, gdje još postoji velik prostor. Primjerice, na alatima za poslovno izvješćivanje (BI), risk-menadžmentu, upravljanju dokumentima te alatima za optimizaciju sustava, čime se planira nadoknaditi smanjenje prihoda u ERP segmentu.
Tržište je malo živnulo i možemo se pohvaliti velikim brojem transakcija u prvom kvartalu – kažu u SAP-u, koji će se fokusirati na informatizaciju javnog sektora te razvoj i upotrebu tzv. mobility rješenja. Nadaju se da će tvrtke s europskim ambicijama i dalje imati potrebu za integriranim poslovnim rješenjima. Dok je donedavno ERP bio rezerviran samo za velike tvrtke koje si to mogu priuštiti, a ni dobavljači nisu ciljali taj segment, sada ERP postaje mainstream i za male i srednje tvrtke. ‘Cloud koncept’, koji najviše forsira Microsoft, dao je dodatni vjetar u leda ERP-u u malim tvrtkama. Iako ‘cloud’ u biti ugrožava ustaljeni način prodaje skupih licencija i svih ostalih postprodajnih aktivnosti, proizvođači softvera htjeli-ne htjeli morali su uskoro čiti u taj vlak.
