Ferosil s australskim partnerom Moralić ulaže između sedam i osam milijuna EURa

Ministar pravosuđa imenovao je privremeno suce koji obavljaju poslove sudske uprave do imenovanja predsjednika sudova. No tako imenovani suci mogu obavljati poslove samo godinu dana.

U trgovačkim sudovima u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Varaždinu i ostalim gradovima od siječnja ove godine nemaju predsjednika suda. Dražen Bošnjaković, ministar pravosuđa, imenovao je privremeno suce koji obavljaju poslove sudske uprave do imenovanja predsjednika tih sudova. No prema zakonu tako imenovani suci mogu obavljati ‘poslove sudske uprave’ samo godinu dana.

Pitali smo u Ministarstvu pravosuđa, Visokom trgovačkom sudu i Državnom sudbenom vijeću zašto se ne raspisuju natječaji za predsjednike trgovačkih sudova. Iz Ministarstva pravosuđa odgovoreno je da ‘imenovanje predsjednika sudova više nije u nadležnosti Ministarstva pravosuđa, nego Državnoga sudbenog vijeća’.

Molili smo i komentar Marija Vukelića, predsjednika Visokoga trgovačkog suda, o tome zašto kasne natječaji za predsjednike trgovačkih sudova. Umjesto komentara Vukelić je odgovorio da je ministar pravosuđa imenovao suce koji obavljaju poslove umjesto predsjednika.

Iz DSV-a nam je telefonom neslužbeno objašnjeno da se s raspisivanjem natječaja čeka da se približi istek roka na koji su imenovani suci koji obavljaju poslove sudske uprave umjesto legalno izabranih i imenovanih predsjednika tih sudova. A službeni ćemo odgovor dobiti kad u četvrtak iz Vrhovnog suda u DSV dođe Ranko Marijan, predsjednik i sudac Vrhovnog suda. I tako izlika do izlika sve do čitatelju nerazumljive pravne za vrzlane.

Pitanje je što će se dogoditi ako koji natječaj bude trebalo ponoviti, a istekne ‘mandat’ privremeno imenovanih sudaca umjesto legalno izabranih i imenovanih predsjednika sudova. To je pitanje logično jer trenutačno Upravnom sudu iz DSV-a još nisu dostavljeni odgovori na 52 podnesene tužbe zbog čak 75 nezakonito imenovanih sudaca.

A trgovački sudovi još se oporavljaju od promašene administrativne (umjesto funkcionalne) reorganizacije. Nedavno je Zakonom o područjima i sjedištima sudova naoko ukinuto šest ‘patuljaštih’ trgovačkih sudova. No formalno ukinuti sudovi nastavili su raditi, ali kao stalne službe sudova kojima su pripojeni. Tim administrativnim postupkom nije smanjen broj sudaca, a nije smanjen ni poslovni prostor. Jedino Vlada u pristupnim pregovorima dokazuje kako provodi reforme u pravosuđu.

Četiri godine nakon što je kupio Elektrobosnu, danasni Ferosil, Enver Moralić počinje s rekonstrukcijom te tvrtke. Iako je prije dvije godine najavljivao da će odustati od ulaganja u Bosnu zbog birokratskih zavrzlama, točnije nemogućnosti dobave potrebne količine električne energije, problemi u vezi s pokretanjem proizvodnje očito su riješeni. Zajedno s australskim partnerom Moralić planira uložiti između sedam i osam milijuna eura u rekonstrukciju Ferosila iz Jajca, a prema sadašnjim planovima proizvodnja ferosilicija u toj tvrtki trebala bi početi do kraja godine. Godišnja proizvodnja iznosit će 50 tisuća tona, odnosno tvrtka će ostvarivati prihod od 75 milijuna eura, naime, tona ferosilicija stoji 1500 eura. Ostvare li se svi Moralićevi planovi, tvrtka će zapošljavati između 150 i 200 ljudi.

Na ovogodišnjem, drugom Fina forumu bit će ekskluzivno predstavljen podaci o poslovanju tisuću najvećih kompanija u Hrvatskoj na temelju prošlogodišnjih rezultata poslovanja. Također, na forumu koji se održava 8. lipnja u Zagrebu dodijelit će se i nagrada Zlatna bilanca. Ovogodišnji forum zamišljen je kao susret vodećih stručnjaka iz područja financija i gospodarstva koji će sudjelovati u raspravi o tome kakve investicije trebaju Hrvatskoj, a financijske rezultate poslovanja i rang-listu poduzetnika za prošlu godinu prisutni će moći provjeriti u publikaciji ‘1000 najvećih’ koja će biti ekskluzivno predstavljena na skupu. Specijalno izdanje 1000 najvećih kompanija, koje izdaje Lider u suradnji s Finom, bit će objavljeno samo uz poslovni tjednik Lider od 10. lipnja. Zlatna bilanca dodjeljuje se treću godinu zaredom najuspješnijim tvrtkama prema strogo utvrđenim ekonomskim i financijskim kriterijima. Nagradu dobivaju najuspješniji poduzetnici u pojedinoj djelatnosti prema ukupnom rangu dobivenom na temelju rangiranja 11 financijskih pokazatelja u pet kategorija prema profitabilnosti, likvidnosti, zaduženosti, aktivnosti i ekonomičnosti. Ukupni pobjednik – najbolji među najboljima – izabran je na osnovi gore navedenih kriterija te ocjene financijskog retinga prema metodologiji koju je Fina izradila u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu.

Natječaj za nabavu 128 vozila hitne pomoći trajat će gotovo godinu dana. Naime, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi potkraj kolovoza raspisalo je natječaj za nabavu spomenutih vozila, no zbog sedam izmjena natječajnih uvjeta su se predavale tek sredinom veljače. Odluku o najboljem ponuđaču Ministarstvo je trebalo donijeti u roku od 60 dana, dakle sredinom travnja, no to se nije dogodilo. Početkom svibnja Ministarstvo je ponuđačima poslalo dopis u kojem traži produljenje natječaja, odnosno valjanosti njihovih ponuda, do 9. srpnja. Zašto je natječaj za nabavu vozila hitne pomoći još jednom produljen, iz Ministarstva zdravstva nismo dobili objašnjenje. Odgovorili su samo da ne mogu ništa komentirati dok je natječaj otvoren.

Visoki troškovi održavanja i amortizacije poslovnog prostora u Zagrebu u Ratkajevu prolazu, površine gotovo tisuću četvornih metara, koji se ne rabi već više od godinu dana razlog su zašto su se Narodne novine odlučile dati oglas za njegovu prodaju, objašnjava pravnik u NN-u Ivo Škanata. Sredstva namjeravaju utrošiti u razvoj Društva, a tržišnu cijenu, ujedno i najnižu po kojoj navedeni prostor namjeravaju prodati, utvrdio je sudski procjenitelj – vještak građevinske struke. Oglas će biti otvoren dok ne zaprime ponudu koja je veća od procijenjene vrijednosti prostora, a zadržavaju i pravo ne prihvatiti nijednu. – To se odnosi upravo na ponude koje bi bile ispod procijenjene vrijednosti – objašnjava Škanata, ne otkrivajući procijenjenu vrijednost prostora.

Tržištu nekretnina ne ide pa ne ide, čak ni kad se prodaje ispod cijene. Međimurska banka, naime, već drugi put na javnoj dražbi pokušava prodati nekretninu u Majerju (industrijska zgrada i dvorište ukupne površine malo veće od pet tisuća četvornih metara), vjerojatno stečenu upisom založnog prava aktiviranog zbog neplaćenog kredita. Vrijednost je nekretnine 3,2 milijuna kuna, no za ročište sazvano za 14. lipnja na varaždinskom Općinskom sudu istaknuto je kako se ne može prodati po cijeni manjoj od trećine vrijednosti, dakle za manje od milijun kuna. Neuspjela prva dražba pokazuje da nema mnogo onih koji su u recesijskim izdvojiti i toliko.