Pametne ploče

Prodaja je slaba jer nastavnici nisu skloni novim tehnologijama. Na hrvatskom i svjetskom tržištu dominantni su sustavi Smartboard i Mimio koji su se počeli razvijati usporedno s internetom. Danas već ima ploča s LCD-ekranima i ekranima osjetljivima na dodir. Međutim, budući da stoje 40-ak tisuća kuna, ali i više od toga, logičan je slab odaziv škola. Najčešće su stoga bijele ploče na kojima se projektorom prikazuje željeni sadržaj.

Koliko ste puta od prijatelja, rođaka ili znanaca čuli da moraju dodatnim programima osigurati svoje računalo jer ga njihovo četverogodišnje dijete zna samo uključiti i pretraživati datoteke i programe? Televizija, internet, pametni telefon, iPod, računalne igrice dio su svakodnevice koju djeca prihvaćaju brzo i bez imalo predrasuda. Već i prije odlaska u školu sposobni su se bolje od većine odraslih snalaziti u virtualnim prostorijama. Upravo zato što su im mentalne sposobnosti već usklađene s brzim, dinamičnim i interaktivnim sadržajima, novim je naraštajima odlazak u školu u kojoj i dalje dominiraju zelena školska ploča, spužva i kreda vjerovatno iskustvo usporedivo s onim kad s autoceste bez ograničenja brzine naglo izadete na seosku ili gradsku cestu s ograničenjem brzine od 40 kilometara na sat.

Nagli razvoj tehnologija, posebice interneta, unaprijedio je, naime, i didaktičku opremu pa se danas na svjetskom tržištu, ali i domaćem, nastava sve više drži s pomoću suvremenih interaktivnih ploča. Povezane s računalom, odnosno internetom, omogućavaju nastavniku da i najdosadniji sadržaj oslika, vizualizira, dinamično prezentira koristeći se pripremljenim datotekama, prezentacijama u Powerpointu, poveže građivo internetskim ‘linkovima’ sa zanimljivim sadržajima, prikaže videofilm ili fotografije. Ukratko, uz interaktivne ploče samo je nepoznavanje računala i nedostatak pedagoške mašte granica. Jedna od njihovih najvećih prednosti jest to što ljudski mozak najbolje pamti vizualizirane sadržaje.

Kako stoje stvari u hrvatskim školama? Zanimljivo, stanje je ipak nešto bolje od onog koje prikazuju šturi odgovori iz Ministarstva znanosti, prosvjete i športa, no o koliko je pametnih ploča riječ, nitko točno ne zna. Iz MZOŠ-eva odgovora može se doznati samo da je 2007., 2008. i 2009. pametnim pločama opremljeno 314 srednjih škola.

Godine 2010. i 2011. nisu se nabavljale nove pametne ploče, kažu u MZOŠ-u. Naime, u međuvremenu je i mnogo osnovnih škola svojim novcem ili uz pomoć lokalnih zajednica nabavilo barem jednu interaktivnu ploču. Ipak, pregled stanja među ne baš brojnim ponuđačima pokazuje da je val koji je pokrenuo bivši ministar prosvjete Zoran Primorac zaustavljen nakon ulaska u recesiju pa su neki, prije nekoliko godina vodeći distributeri, poput M San grupe odustali od tog programa.

Sve edukacijske prednosti ploče padaju u vodu pred time da za nju treba izdvojiti od najmanje pet do 30-ak ili više tisuća kuna. Uz to škola mora imati računalo i projektor te bijelu površinu i volju nastavnika da se prilagode novim pomagalima.

• Dvjema pametnim pločama koje imamo vrlo sam zadovoljan, ali ne i njihovom uporabom. Uglavnom se rabe za matematiku i informatiku, no s obzirom na cijenu i goleme mogućnosti volio bih da se njima koristi više nastavnika – kaže Dražen Vidaković, ravnatelj OŠ Vidaković iz Pule koji je prije nekoliko godina nabavio interaktivne ploče u cjenovnom rangu od 10 do 15 tisuća kuna.

Budući da ove godine mora opremiti i urediti igralište i sportsku dvoranu, nabava novih pričekat će, kaže, bolja vremena. U tom odgovoru sažet je i glavni problem s kojim se suočavaju svi dobavitelji.

Na našem su tržištu kao i na svjetskom dominantni sustavi Smartboard i Mimio koji su se počeli razvijati uspoređno s internetom. Danas već ima ploča s LCD-ekranima i ekranima osjetljivima na dodir. Međutim, budući da stoji 40-ak tisuća kuna, ali i više od toga, logičan je slab odaziv škola. Najčešće su stoga bijele ploče na kojima se projektorom prikazuje željeni sadržaj.

• Smartboard je od 1991. tržišni lider u svijetu. Jedino se po toj ploči može bez pisača raditi prstima. Već šest godina distribuiramo je u Hrvatsku, no broj prodanih primjeraka nije dovoljan da bismo govorili o uspjehu ili neuspjehu. Tržište još nije razvijeno i ispadala da se naša djeca jedino u školama ne služe novim tehnologijama – kaže Jurica Vladanović, direktor splitske tvrtke Opstanak, dodajući da neće odustati od tog programa unatoč zasad ne baš sjajnim rezultatima.

• Riječ je o potencijalno velikom tržištu koje će se s vremenom razviti. Slično je bilo i s početkom informatizacije škola – kaže Nenad Marinović, direktor školskih servisa iz Zagreba, koji nude interaktivne ploče britanskog proizvođača Mimio i čija je cijena od pet do 10 tisuća kuna, ovisno o specifičnim zahtjevima i opremi koju škola već ima.

• Naš sustav omogućava da na bilo koju ploču postavite elektronički sklop koji omogućava interaktivnost i žicom se ili bluetoothom povezuje s računalom. Zatim na njoj možete raditi što vas volja. Iako smo u boljim godinama prodali više od 100 ploča, a posljednju godinu 50-ak, to nam je i dalje sporedan izvor prihoda, ali i jedan od najdražih proizvoda. Naime, sami osmišljavamo softverske prilagodbe i nadogradnje za domaće i regionalno tržište, zato vjerujem da ćemo nakon izlaska iz krize najpremniji dočekati novi pravi val nabave interaktivnih ploča, koje će ubrzo postati školski standard – kaže Marinović, dodajući da je Engleska, primjerice, daleko od nas, no da još mnogo zemalja EU kaska u tome.

Svoju priliku na tom tržištu uočila je i karlovačka tvrtka BMB Netkom koja je razvila vlastiti proizvod – interaktivnu virtualnu ploču Pamplo. – Prije više od dvije godine počeli smo razvijati vlastiti sustav koji se temelji na Wii-Remoteu, uređaju tvrtke Nintendo koji se montira iznad bijele površine i proizvodi sve što ste pripremili te je izravno u vezi s vašim računalom. Najveća je prednost to što u svim drugim sustavima pripreme ili prezentacije u Powerpointu moraju biti složenije. U našem sustavu povlačite sve dokumente i programe i možete pisati i brisati posebnom olovkom te sve to pohraniti u računalu – kaže Ivan Magličić, direktor BMB-Netkoma, dodajući da su sustav slagali da bi bio poveljan.

Stoga nude paket od pet takvih virtualnih ploča za 4.300 kuna po komadu. Vrlo su zadovoljni odazivom u svojoj županiji. Koliki je potencijal tržišta, dovoljno govori podatak da u Hrvatskoj ima 1.389 osnovnih i srednjih škola, u što nisu ubrojene privatne škole i posebni obrazovni programi. Računamo li da svaka ima samo 10 učionica, jasno je da bi se onima najupornijima uskoro trebala osmjehnuti sreća.