Četiri razloga za dramU lokalnih proračuna

Više od 90 posto proračunskih prihoda slijeva se u državni proračun, a ostatak u županijske, gradske i općinske proračune. Sve jedinice lokalne samouprave u ukupnom dugu sudjeluju s otprilike 1,5 posto, a dug je središnje države golema 94 posto. Nakon što su u lanjskom prvom kvartalu ti prihodi gradovima pali za 7,2 posto, ove su godine potonuli za još 9,1 posto.

S tara izreka kaže: Ako ne znaš kamo ideš, bilo koji put odvest će te onamo. To je, čini se, jedino čime se mogu voditi jedinice lokalne samouprave čiji su proračuni medijski neusporedivo manje zanimljivi od proračuna središnje države, u jednakoj kaši, ako ne i težoj od državne. S izmjenama u sustavu poreza na dohodak, koji je država u cijelosti rasporedila lokalnoj zajednici, proračuni su se našli u gabuli. Uza smanjivanje stopa tog poreza gradove, općine i županije dodatno je ošromašilo zamrzavanje poslova lokalnih privatnih tvrtki koje u proračun uplaćuju sve manje tog poreza.

To nije beznačajno, jer prema posljednjim su dostupnim podacima Ministarstva financija za 2009. prihodi od poreza i prireza na dohodak u općinskim proračunima bili 36 posto, u gradskim 46, u županijskim čak 76 posto, a u Gradu Zagrebu 67 posto. Podaci za 2010. tek se očekuju. Dubravka Jurlina Alibegović sa zagrebačkog Ekonomskog instituta potvrđuje da je promjena u sustavu poreza na dohodak znatno umanjila prihode od tog poreza: – Od komunalnih naknada i doprinosa općine i gradovi ostvarivali su 20-ak posto proračunskih prihoda u 2009. Budući da sektor kućanstava ne troši, a poslovni sektor ne gradi ili investira, očekuju se znatno niži prihodi od komunalnih doprinosa. Lokalna samouprava može se zaduživati, ali to je isključivo dugoročno zaduživanje za investicije do limita i uza suglasnost središnje države – objašnjava Jurlina Alibegović.

Podaci koje je prikupila Udruga gradova pokazuju da ni jedan grad ni županija nije pošteden posljedica recesije. U siječnju ove godine u odnosu na siječanj prošle taj je porezni prihod najviše pao u Istarskoj županiji, gotovo 16 posto, u Splitsko-dalmatinskoj 14-ak, a u Brodsko-posavskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj 13 posto. I tako se zatvorio krug: tvrtke uplaćuju sve manje poreza, a iz sve tanjih proračuna se financiraju sve manje aktivnosti.

Lokalna samouprava može se zadužiti do 20 posto prihoda prethodne godine (s anuitetima, jamstvima i nepodmirenim obvezama). Prema analizi koju je provela Udruga gradova, prihodi od poreza na dohodak, najzdašnijeg prihoda lokalne samouprave, u prva tri mjeseca 2010. bili su 7,2 posto manji nego u istom razdoblju 2009., a u prva tri mjeseca ove godine ti su prihodi potonuli dodatnih 9,1 posto. Na razini konsolidirane lokalne države (svi gradovi, općine i županije) prihodi od poreza na dohodak u cijeloj su prošloj godini bili 1,2 milijarde kuna, odnosno čak 10,33 posto manji. Pri tome su najlošije prošli gradovi koji su ostali bez 870 milijuna kuna tog poreza, općine su uprihodile 135 milijuna manje, a županije 167 milijuna kuna manje. U Udruzi gradova upozoravaju kako će se jedinice lokalne samouprave u izrazito teškoj financijskoj situaciji naći ove godine, i to od svibnja do listopada, kad će se građanima isplatiti glavnina povrata poreza na dohodak na temelju olakšica koje su bile na snazi u prvoj polovini 2010. Smanjenje prihoda od poreza na dohodak u lokalnim će se proračunima zbog izmjena poreznih stopa i osnovica osjetiti cijelu godinu. Procjenjuje se kako će ove godine nedostajati još milijarda kuna.

U Osijeku kažu kako je ovogodišnji proračun 2,3 posto manji, uglavnom zbog manjih prihoda od poreza na dohodak, no osjetno su manji i planirani prihodi od prodaje građevinskog zemljišta i komunalni doprinos. Anamarija Matić Kardoš, zadužena za proračun, kaže da će uz pomoć države ove godine uložiti otprilike milijun kuna u Industrijsku zonu Nemtin, no za bilo što više od toga novca nema jer su sredstva koja Grad dobiva iz državnog proračuna za projekte minimalna i nisu dovoljna za konkretne radove, ulaganja i projekte.

Proračunski manjak iz prijašnjih godina planira se pokriti iz prihoda poslovanja tekuće godine ako se proračun napuni prema planu. Parafiskalni nameti nisu se smanjili jer se dosadašnjim uistinu malim nametima već izašlo ususret lokalnim tvrtkama. Situacija s punjenjem proračuna nije nimalo lagana, no Grad nastoji na razne načine pomoći lokalnom gospodarstvu – tvrdi Matić Kardoš.

Iz Šibenika poručuju kako im je jedan od ciljeva dovršetak velikih kapitalnih projekata, ali u skladu s raspoloživim financijskim sredstvima: – Od projekata se ne odustaje, nego se odgađaju za iduću godinu. Stezanjem remena i manjim brojem komunalnih projekata uspješno se nadoknađuje manjak prihoda. Već smo prošle godine proračun smanjili za četiri milijuna kuna jer smo odlučili da nećemo stvarati obveze na teret proračuna. Unatoč tomu realizirali smo većinu planiranih projekata – poručuje gradonačelnik Ante Županović.

No metkočki gradonačelnik Stipe Gabrić Jambo kaže da ne odustaju od projekata unatoč tomu što porezni prihodi padaju. Gradsko blagajno nije bogata, no računa na pomoć raznih ministarstava: – Pokrili smo se koliko nam je pokrivač dug. No budući da je novac u centraliziranoj državi uglavnom u Zagrebu, držim se izreke: Pokucaj i otvorit će ti se! Tako smo dobili dosta novca iz Ministarstva regionalnog razvoja, a radi se mnogo i s Hrvatskim vodama, primjerice na gradnji nasipa. Iako u cijeloj državi vlada antipoduzetička klima, radovi su stali, a prihodi pali, u Metkoviću nastojimo zaposliti lokalne tvrtke – tvrdi Gabrić.

Vojko Obersnel, riječki gradonačelnik i predsjednik Udruge gradova, kaže kako visok stupanj centralizacije, zbog kojeg se od ukupno prikupljenih prihoda u cijeloj državi više od 90 posto slijeva u državni proračun, ostatak u proračune županija, gradova i općina, ne ostavlja mnogo prostora za aktivniju ulogu gradova u pomoći gospodarstvu. Iako lokalna samouprava malo može pomoći gospodarstvu, provedbom antirecesijskih mjera u 2009. i 2010. Rijeka se odrekla 30-ak milijuna kuna u korist gospodarstva, a u 2011. očekuje da će to biti 10-ak milijuna. Unatoč krizi ove će godine otprilike 345 milijuna kuna (35 posto proračuna) izdvojiti za investicije, kapitalne pomoći i donacije.

Manjak u blagajni nadoknađuje se smanjenjem rashoda za koje se smatra da neće previše utjecati na održavanje dosadašnjih standarda u pružanju usluga. Zbog smanjenja prihoda od poreza na dohodak prodali smo poslovnoj banci dio svojih dospjeli nenaplaćenih potraživanja u iznosu od 75 milijuna kuna. Tako smo poboljšali likvidnost i podmirili prioritetne rashode. Nepravdu je što se jedinice lokalne samouprave ne smiju zaduživati za tekuće poslovanje, nego isključivo za investicije. To djeluje prorecesijski. Mjesta za zaduživanje ima jer je udjel duga svih jedinica lokalne samouprave u ukupnom dugu otprilike 1,5 posto, a dug je središnje države golema 94 posto – upozorava Obersnel, dodajući da su i preko Udruge gradova pozivali Vladi da donese privremene mjere koje bi jedinicama lokalne samouprave omogućile kontrolirano zaduživanje za tekuće potrošnje, posredno i za započete investicijske projekte.

Jurlina Alibegović objašnjava kako se lokalna samouprava može zadužiti u visini od 20 posto prihoda prethodne godine, što obuhvaća anuitete, jamstva i dospjele nepodmirene obveze. Da prostora za zaduživanje ima, dokazuje još jedan podatak – u deficitu konsolidirane države manjkovi u lokalnim blagajnama sudjeluju samo s oko 0,3 posto. Doduše, to je posljednji podatak, onaj za 2009. No budući da zbog pada prihoda lokalci investiraju samo u najnužnije i ono za što su prije osigurali novac, nema razloga da taj deficit probiju. U strci zbog EU i blizine izbora vlast je lokalnu samoupravu ostavila na proračunskim marginama. Bez lokalnih natječaja nema života za lokalne tvrtke, a bez njih ni naznaka izlaska iz duboke depresije. S uspavanom lokalnom zajednicom Hrvatska je poput ‘Ukletog Holandeza’, fantomskog broda koji, jednom isplovivši, nikad više nije pristao uz obalu.