Isplati se biti velik

S uhe brojke katkad su razlog za optimizam iako je opći dojam i dalje sasvim suprotni. Pokazuju to rezultati poslovanja 50 najvećih tvrtki iz realnog sektora koje Lider ekskluzivno objavljuje. Rang-lista temelji se na prvim provjeranim podacima Fine, kojih su sve tvrtke bile dužne predati financijske izvještaje za prošlu godinu.

Unatoč dojmu sveopće apatije, stagnacije i konstantnog struganja po dnu bez nade da će uskoro doći trenutak kad će sve krenuti uzlazno, rezultati poslovanja za 2010. pokazuju da je 50 najvećih tvrtki prema kriteriju ukupnog prihoda u prošloj godini zajedno ostvarilo 10,7 posto veći prihod i čak 449 posto veću dobit. Prihod prvih 50 tako je skočio sa 142,3 na 157,4 milijarde kuna, a dobit prije oporezivanja s 1,46 na čak 8,14 milijardi kuna. Rast prihoda očito je znak da se, barem za neke, konačno pojavilo više posla. Malo nepouzdaniji pokazatelj dobiti pak svoj eksplozivni rast vjerojatno može zahvaliti dosadašnjem paničnom razanju i savjesnom upravljanju troškovima, što je sada utjecalo na ukupan rezultat.

• Za nerazmjernost u rastu dobiti u odnosu na rast prihoda najviše je zaslužna racionalizacija poslovanja najvećih kompanija. Za toliko promjene u dobiti većinom je zaslužno povećanje prihoda i uspješno smanjenje rashoda najvećih među njima koji su u prošloj godini od gubitaka prešli u dobitnike – kaže Stipe Luetić, analitičar u Sektoru korporativnog bankarstva Splitske banke.

Luetić smatra da bi se trebalo gledati relativno povećanje prihoda i dobiti po kompanijama jer prihodi jedne Ine itekoliko nadmašuju prihode ostalih kompanija, što znatno utječe na ukupnu sliku.

Ipak, od ukupno 50 tvrtki 32 su ostvarile kakav takav rast prihoda. Na vrhu je i dalje Ina koja će, sudeći prema obećavajućim rezultatima u prvom kvartalu ove godine, na toj listi iduće godine još…

Ina je utvrdila položaj najveće tvrtke rastom prihoda od 23 posto i napokon snažnim rastom profitabilnosti, sve to zahvaljujući većoj proizvodnji i cijenama nafte i plina.

Dok nema konsolidiranih rezultata s kojima bi bio lider, Agrokorove boje brani Konzum na drugome mjestu. Održavanju ukupne pozicije pridoni jele su i druge tvrtke koncerna.

Iako je doživjela blag pad na listi zbog pada prihoda od tri posto, Pliva se iskazala rastom dobiti od 1190 posto, što je rezultat efikasnijeg upravljanja pod okriljem Teve.

Koncesionar Istarskog ipsilona zabijezio je najveći skok pomaknuvši se s prošlogodišnjeg 212. na 50. mjesto zahvaljujući najvećem rastu prihoda koji je iznosio 265 posto.

Taj koperikinski obrat, kao što su objasnili u Ini, rezultat je povećanja proizvodnje plina u sjevernom Jadranu i Srijem, a na dobit je pozitivno utjecao i rast cijena nafte i plina. Preokret u poslovanju, posebno kad je riječ o profitu, postignut je u uvjetima sve napetijeg odnosa između dvaju glavnih dioničara – države i mađarskog Mola.

Dok Agrokor ne konsolidira rezultate svih svojih kompanija, što bi mu uvjerljivo priskrbelo prvo mjesto na ljestvici najvećih domaćih kompanija, Hrvatski Telekom od prošle godine više nema posebno izvješće za HT i T-Mobile jer se kompanija ponovno integrirala u jednu. Tako na toj listi unatoč realnom blagom padu prihoda i osjetljivom padu dobiti u prošloj godini najveći domaći telekom-operator bilježi rast jer se uspoređuje s prošlogodišnjim HT-om (bez T-Mobilea). Prihod od 8,3 milijarde kuna donio mu je četvrto mjesto na listi najvećih, a dobit od 2,3 milijarde kuna laskavu titulu najprofitabilnije kompanije.

Konzum je i dalje drugi s 12,7 milijardi kuna prihoda, što je skroman rast od 0,4 posto, no zato je dobit prije oporezivanja skočila respektabilnih 55 posto, na 529,3 milijuna kuna. Rast dobiti u izravnoj je uzročno-posljedičnoj vezi s racionalizacijom troškova i povećanjem efikasnosti, objasnili su u Konzumu. HEP je i dalje na čvrstome trećem mjestu, a u 2010. doživio je sličnu pozitivnu preobrazbu kao Ina zahvaljujući, prije svega, zatvaranju rupa kroz koje je curio novac pod pokroviteljstvom vlasti. To je posebno utjecalo na rast dobiti od čak 309 posto, na 1,2 milijarde kuna, a prihod je rastao 3,4 posto, na 12,6 milijardi kuna. Pritom je najviši skok i u prihodu i u dobiti zabilježila HEP Proizvodnja.

Poredak prvih pet na listi najvećih tvrtki u realnom sektoru u 2010. zatvara Prirodni plin, tvrtka u Ininu stopostotnom vlasništvu. To je i najveći skok na inače stabilnom vrhu ljestvice, pa ta tvrtka može ponijeti naslov glavnog uljeza na vrhu liste. Prije nego što je Prirodni plin osnovan u srpnju 2009. izdvajanjem iz Ine, a s planom da neprofitabilnu djelatnost preuzme država na temelju dioničarskog ugovora s Molom, ta djelatnost obavljala se u Ini, stoga su i financijski rezultati, objašnjavaju u kompaniji, bili sadržani u Ininim financijskim rezultatima. Prihod od 5,87 milijardi kuna koje je Prirodni plin zabilježio je u prvom punoj godini poslovanja rezultat je prodaje domaćeg i uvezenog prirodnog plina, a gubitak prije oporezivanja od 344 milijuna kuna nastao je zbog isporuke plina tarifnim kupcima po reguliranoj cijeni.

Osim što je Konzum zadržao jaku poziciju, jačanju položaja Todorićeva carstva pripomogli su i Tisak, PIK Vrbovec, Agrokor trgovina, Belje i Agrokor d.d. koji su se unatoč pretežnom padu prihoda i(li) dobiti uspjeli popeti na viša mjesta na ljestvici nego prošle godine. Od ostalih većih pozitivnih skokova u poretku najvećih valja istaknuti Petrokemiju, Lidl, Euro-petrol, Boxmark Leather te posebno uvjerljivu dobitnicu Binu – Istru koja se rastom prihoda od 265,3 posto svestala na 50. mjesto najvećih tvrtki (lani bila na 212. mjestu u realnom sektoru).

Koncesionar Istarskog ipsilona, u 51-postotnom vlasništvu francuskog Bouyguesa i 49-postotnom vlasništvu države, koja mu uplaćuje i financijske doprinose, zabilježio je velik rast broja vozila i prihoda od cestarine, a otvorene su i nove dionice. Među onima koji su na listi najviše pali u 2010. jesu Dalekovod kao predstavnik potonulog građevinskog sektora, Agrokor trgovina, posruli Zagrebački holding i Brodosplit brodogradilište. Te dvije tvrtke rekorderi su i po povećanju gubitka. Skokom profitabilnosti može se pak pohvaliti Pliva, što je rezultat racionalizacije i znatnog povećanja učinkovitosti pod okriljem izraelske Teve. Zbog pada prihoda s liste su ispalili ENI, Ericsson Nikola Tesla, Crosco, Kerum, Get nekretnine i Žito, a ušli Spar, Boxmark, HEP Operator prijenosnog sustava, Agrokor d.d., Philip Morris i Bina-Istra.

Iako godina svojevrsne financijske stabilizacije, 2010. općenito je bila vrlo teška. Makroekonomsko procjene za 2011. o rastu BDP-a od 1,4 posto već nakon lošega prvog kvartala mogle bi se revidirati s negativnim predznakom. Sve zajedno ne ulijeva optimizam. Čini se da se gospodarski rast u Hrvatskoj izgubio negdje prema putu izlaska iz krize, kao što su to slikovito opisali PBZ-ovi analitičari. Ostaje nam vidjeti hoće li 50 najvećih u 2011. imati dovoljno snage za još jači zamah.

U stagnacijskoj godini 50 najvećih povećalo je prihod za 11 posto, a dobit za gotovo 450 posto. Pojavili su se novi poslovi, a troškovima se upravlja još savjesnije. I na račun dobavljača…