Ono što bankama u recesiji najviše narušava bilance jesu nenaplativi plasmani. U Ersteu tvrde da taj udjel iznosi malo više od šest, dok je prosjek tržišta iznad deset posto.
Nina Pentek, direktorica Marketinga, tvrdi da rezultati marketinškog istraživanja u posljednje dvije godine pokazuju da su prema prepoznatljivosti kampanja, prema prisjećanju (i potaknutom i spontanom) vodeća banka u Hrvatskoj.
- To je razlog zbog kojeg naš marketinški tim u Hrvatskoj djeluje samostalno i svoje kampanje, idejno i produkcijski, realizira u našoj zemlji. Često je slučaj da domaće podružnice preuzimaju snimljene materijale iz središnjice, koje onda samo sinkroniziraju i prilagođavaju. Kod nas to nije slučaj, što govori o povjerenju koje imamo unutar grupe, ali i o kvaliteti našeg rada – kaže Pentek.
Iako javnost banke ‘od milja’ naziva gulikožama, Erste banku ipak doživljava kao blažu varijantu tog epiteta, dijelom i zbog sponzorstava brojnih sportskih klubova, među ostalim ultrapopularnoga zagrebačkog hokejaškog kluba Medveščak i riječkoga vaterpološkog kluba Primorje. Tko im ne bi progledao kroz prste, pardon kamate, ako su se preko banke domogli koje ulaznice za hokej više? No Erste banka gleda dalje od Zagreba, regionalno, računajući da velik dio klijenata čine klijenti nekadašnje Riječke banke. Kažu kako je Primorje jedna od institucija riječkog sporta i upravo zato nastoje mu dati potporu sponzorskom suradnjom.
No ni sponzorstva ni upečatljive marketinške kampanje ne bi se mogli financirati bez stabilne bilance. Unatoč neugodnim zbivanjima na tržištu banka je lani uspjela, doduše skromno (0,5 posto, na 610 milijuna kuna), povećati dobit. Klijentima je ipak znatno važnije što je, bez obzira na slabu potražnju, nastavila s kreditnim rastom, pa su plasmani porasli gotovo 8 posto, na ukupno 35 milijardi kuna. Sve su to, kažu u banci, uspjeli i zbog racionalizacije poslovanja, odnosno rezanja troškova, pa ne čudi što je omjer troškova i prihoda, s 41,5 posto u 2009. lani pao na 38,2 posto. U banci priznaju da se stanje ukupne ekonomije ogleda i u malo nižim brojčanim pokazateljima o poslovanju, no tvrde da su takav razvoj događaja predvidjeli, ugradili u poslovne planove za ovu godinu te potpuno ostvarili začrane planove za 2010.
U Ersteu tvrde da je udjel problematičnih kredita manji od prosjeka tržišta (prosjek je već iznad deset posto, do kraja godine mogao bi dosegnuti i 15 posto), uključujući poslovanje s pravnim osobama, i iznosi malo više od šest posto. Pritom je udjel teško naplativih stambenih kredita u ukupnom portfelju tih kredita manji od tri posto. Naravno, to je prosjek koji u svim bankama uglavnom narušavaju poduzeća. S padom potražnje, čak i gubitkom tržišta, te ne-likvidnošću i nemogućnošću da se domognu kapitala (č. kredita) poduzeća su postala najrizičnijim dužnicima.
Rast teško naplativih plasmana poduzeća u Ersteu se, kažu, kreće u okvirima očekivanih trendova i malo je iznad ukupnog prosjeka udjela loših plasmana banke, ali i ispod prosjeka bankarskog sektora. Iako su, općenito gledajući, manje-više sva poduzeća u ‘banani’, jer nijedan sektor nije pošteđen recesije, građevinarima se ipak najteže piše. Upravo ti krediti najviše narušavaju bankarske bilance, no niti cijene neprodanih stanova padaju niti se trud banaka da ih prodaju zasad jasnije ogleda u konkretnim rezultatima. U Ersteu kategorički tvrde da su se ‘adekvatno pripremili za takvu situaciju te su u slučajevima kada su postojali problemi s podmirivanjem obveza građevinskih tvrtki-klijenata, svakom takvom slučaju pristupali individualno i u dogovoru s klijentom nastojali pronaći optimalno rješenje’.
