Glavna je prednost butanola već razvijena tehnologija dobivanja iz biljnog otpada i biomase, a ne iz hrane. Umjesto da propadnu ili se spaljuju, kukuruzovina, slama, ljuške oraha, lišće te sav drvni otpad mogu se pretvoriti u butanol i vodik.
Pojavljuje se i novi energetski izvor, koji je uobičajen postupak. Poenta je već u samom etanolu kao obnovljivoj i neškodljivoj sirovini dobivenoj iz obnovljivih izvora. Kao svaka plastika tako i ova ima određena ograničenja, ali doraduje se kako bi mogla izdržati razna opterećenja i uporabne zahtjeve. Tako se u njoj mogu držati i alkoholna pića bez obzira na to što je plastika od etanola. Poput ‘naftne’ plastike ni ova bez posebne dorade ne može podnijeti određene kemikalije, primjerice organska otapala – dodaje.
Tržište plastike na etanolskoj osnovi i općenito šećernoj tek uzima maha, a u razvoju se ističu divovi DuPont, GE Plastics i ostali. U svijetu se iz etanola već proizvode plastične mase različitih karakteristika i namjena, od folija i vrećica do posuda i predmeta vrlo široke upotrebe.
Za razliku od ‘naftne’ plastike ova je bi- orazgrađiva i podložna recikliranju. To je važno zbog nadzora emisije ugljičnog dioksida u atmosferu jer crpljenjem nafte vamamo na milijune godina star ugljik zarobljen u dubinama zemlje i tako povećavamo ukupan udio CO₂ u atmosferi. U alkoholima je pak sadržan ugljik koji je ionako u ciklusu atmosfera-grada biljke-raspod organske tvari-emisija CO₂, iz čega proizlazi i njihova neutralnost emisije ugljičnog dioksida – zaključuje Ivanov.
