Država u protunapadu

Nakon što su izgubili sudski spor poreznici su protiv tvrtke-tužitelja predložili stečaj, protiv vlasnika kazneni postupak, a protiv odvjetnika dugotrajni porezni nadzor i blokadu žiro-računa.

O tome kako dosad nijedan poreznik nije snosio odgovornost zbog toga što je određivao (pre)velike poreze i u bankrot otjerao previše poreznih obveznika, ovaj put pišem povodom odluke Ustavnoga suda. Tom odlukom Ustavnoga suda ukinut je stečaj tvrtke Adriatic Alpe Split pokrenut zbog naplate nezakonitih poreza, a vlasniku ‘uskrsnule’ tvrtke Bedriju Selmaniju isplaćeno je, dosad, oko 100 milijuna kuna naknada šteta.

Državni odvjetnik Mladen Bajić dužan je, ako ima saznanja o kaznenom djelu, po službenoj dužnosti pokrenuti postupak. Saznanja o kaznenom djelu u ovom slučaju Bajić ima iz spomenute odluke Ustavnog suda (U-III-4963/2008. objavljene u NN 43/11.). No Bajić je u neobičnoj situaciji, jer Državno je odvjetništvo u ovom slučaju već prije pokretalo postupke, pristrano u interesu suprotne strane, Porezne uprave i Ministarstva financija.

U odluci Ustavnoga suda objavljenoj u Narodnim novinama navodi se: ‘A.A.S., čiji direktor i jedini vlasnik i podnositelj tužbe B.S. je 1997. godine pokrenuo parnicu protiv države (RH – Ministarstvo financija) radi naknade štete pretrpljene nezakonitim postupanjem Porezne uprave Split koja je nametala tom trgovackom društvu ne postojeće porezne obveze i blokadom žiro-računa kroz više od godinu dana prisilno ih naplaćivala, što je uzrokovalo financijsko propast društva’. Kratica A.A.S. dolazi od Adriatic Alpe Split d.o.o., a inicijalji B.S. odnose se na ime Bedriju Selmaniju (to-liko o odnosu Ustavnoga suda prema javnosti).

No, nakon što je d.o.o. Adriatic Alpe Split zatražilo ovruhu na temelju pravomoćne presude, kao što se navodi u odluci Ustavnoga suda: ‘Država je krenula u protunapad. Protiv društva A. A. S. država je predložila otvaranje stečaja, protiv njegova vlasnika i direktora B. S. pokrenula je kazneni postupak, a protiv odvjetničkog društva koje je stranku zastupalo proveden je dugotrajni porezni nadzor koji se protuzakonito određivao na temelju čak tri naloga. Provedena je blokada žiro-računa odvjetničkog društva na temelju privremene mjere donesene u istražnom postupku protiv B. S.-a. Odvjetničkom društvu je prisilno oduzet novac s poslovnog računa i posve mu je onemogućeno poslovanje.

Sve što je uslijedilo u tim postupcima primjer je krajnje arbitrarnog i samovoljnog postupanja državnih tijela s unaprijed zadanim ciljem da se državi omogući izbjegavanje plaćanja po pravomoćnoj sudskoj odluci’ zaključuje se u odluci Ustavnoga suda.

U odluci Ustavnoga suda uporno se izbjegavaju imena odgovornih: ‘nadležna fiskalna tijela tuženice (države), bez konkretno i valjane pravne osnove, ne samo da su nezakonito zadržala prisilno naplaćena novčana sredstva tužitelja nego je, što više, ministar financija (u to vrijeme Božo Prka) svojim aktom od 1. rujna 1997. godine izriječekom odbio tužiteljev zahtjev za povrat predmetnih novčanih iznosa, ocijenivši takav zahtjev neopravdanim, a bez iznošenja bilo kakvih razloga za takvu odluku, što upućuje na arbitrarnost iz koje se upravo može zaključiti o postojanju volje ili pristanka da se time oštete prava i interes tužitelja kao stranke u upravnom postupku razreza poreza.

Pozivam Mladenu Bajiću da pokrene kaznenu istragu protiv Bože Prke i supočinitelja iz Ministarstva financija i Porezne uprave, te protiv sudaca koji su više od tri godine nezakonito odgađali ovruhu 100 milijuna kuna protiv ‘države’.