Jedna od najstarijih tehnologija čovječanstva zasigurno je konzerviranje hrane jer sprječava njezino propadanje i stvara zaštitne za preživljavanje. Tako su tisućama godina, od sušenja kao najstarije metode preko dimljenja, soljenja, kiseljenja, siliranja, ušćera-vanja, potapanja u mast do pasterizacije, razvijene sve sofisticirane recepture. Nakon početnih eksperimenta, pogibljivih zbog neistraženih učinaka radioaktivnosti, u drugoj polovini 20. stoljeća velika su očekivanja i sredstva bila usmjereni u razvoj tehnologije ionizirajućeg zračenja kao gotovo svemoguće metode sterilizacije prehrambenih proizvoda. Istina je ipak negdje na sredini.
Budući da je otkriveno kako ionizirano zračenje, a pritom se ponajprije misli na prodornjaju elektromagnetska zračenja kao što su x-zrake, gama-zrake radioaktivnog porijekla i snopovi ubrzanih elektrona iz akceleratora, pogubno djeluje na sve životne oblike, stvorena je ideja da se zračenjem hrane krene u borbu protiv onih faktora koji je kvare.
Dušan Ražem, voditelj laboratorija za radiacijsku kemiju i dozimetriju na Institutu Ruđera Boškovića, kaže da je biološki učinak gama-zračenja drastičan, a u kemijskom smislu pravilno ozračena i neozračena hrana gotovo se ne razlikuju.
- Zračenje je neselektivna metoda kojom se djeluje na sve molekule, a zbog svoje složenosti najviše pucaju molekule DNK. Ostale molekule u namirnicama, kao što su ugljikohidrati, bjelančevine, masti i drugo, znatno su manje i bez oštećenja podnose određene doze gama-zračenja. Ako je hrana već pokvarena, nema je smisla zračiti jer zbog ostalih elemenata nije upotrebljiva ili je škodljiva. No ako se ubijanjem kolonije nametnika može vratiti u ispravno stanje, zračenje je isplativ. Zato se ono primjenjuje kao preventivna ili čak karantenska fitosanitarna mjera – kaže Ražem.
Kao primjer preventivnog zračenja navodi Havaje, gdje se voće ozrači već prije utovara na brod ili u zrakoplov za SAD. Tako i Amerika štiti svoje plantaže naranči i ostalog voća na Zapadnoj obali od mogućih nametnika s Havaja. Govoreći o povijesti šire uporabe ionizirajućeg zračenja kao metode sterilizacije hrane dr. sc. Ražem kaže da je na početku, prije 50-ak godina, zavladao velik optimizam kad se vidjelo da je to tehnički relativno lako provedivo. Naivno se mislilo da će se tako riješiti svi problemi pa je stvoren izraz zračenje hrane, a nije se postavilo pitanje je li baš svaka namirnica pogodna za takav tretman.
