Ako se kredit ne može otplaćivati, važno je to na vrijeme javiti banci kako bi se dogovorio model zahvaljujući kojem neće gubiti ni banka ni klijent.
Udio neotplaćenih kredita, ističu u svim bankama, od 2008. porastao je i u sektoru građanstva i poduzetništva. Štoviše, poduzetništvo, malo i srednje, nešto više brojčano, a pogotovo financijski, prednjači u odnosu na građanstvo. U Erste&Steiermärkische banci kažu ipak da je udio problematičnih plasmana u skladu s njihovim predviđanjima i ispod je prosjeka na bankarskom tržištu. U ukupnom portfelju nešto je veći od šest posto. I u Zagrebačkoj banci ističu da je broj loših potraživanja na razini očekivanog. Ipak, Silvija Bareša, direktorica Ureda Uprave i komunikacija Société Généralea – Splitske banke, malo smiruje situaciju. U toj banci, naime, rast udjela kredita s kašnjenjem u otplati usporava, pa je njihov udio u ukupnim kreditima ispod 10 posto, s time da nešto malo lošije rezultate pokazuje poslovni sektor, a najproblematičniji su građevinari.
- Traže se rješenja poput sniženja cijene stanova i povoljnijih stambenih kredita za takve slučajeve – kaže Bareša i dodaje da je u predrecesijskom razdoblju postotak kredita s kašnjenjem u otplati bio tri posto.
HPB-ova iskustva pokazuju da je gospodarstvo i prije recesije više kasnilo s otplatom. Budući da se krediti fizičkim osobama odobrivaju većinom na temelju njihove kreditne sposobnosti, koja se zasniva na plaći, odnosno radnom odnosu, u Kreditnoj banci Zagreb objašnjavaju da su recesija i gubitak posla neki od uzroka rasta udjela dospjelih potraživanja. Međutim, bez obzira na recesiju zadovoljni su svojim kreditnim portfeljem zbog konzervativnijeg pristupa kreditiranju i intenziviranja naplatiteljskih aktivnosti.
U toj banci prema broju klijenata koji kasne s otplatama prednjače građani, a u iznosu dospjelog duga prednjače tvrtke, što je posljedica većih pojedinačnih plasmana. U prvom kvartalu taj je omjer bio otprilike jedan prema 10 kad je riječ o iznosu dospjelog duga.
