Kratka sezona

Još se najviše prihoda ostvaruje u tri ljetna mjeseca, a ostatak godine je prazan. Slaba izvanpansionarska potrošnja tumači se slabom ponudom i gostima slabije platežne moći. Nedostaju zabavni parkovi, golfski tereni, wellness centri, marine, all inclusive ponuda. Nema većih prihoda jer više od 75 posto smještaja pokrivaju ‘zimmer frei’ i kampovi.

Gostiju sve više, ali na Jadranu ostavljaju sve manje novca. Dobra najava turističke sezone splet je okolnosti. Ponuda je godinama jednaka. Bez velikih strukturnih promjena zarada će biti sve manja i u turizmu i u pratećim djelatnostima.

Ako se prema uskrsnim blagdanima sudi ostatak hrvatske kratke turističke sezone, ona bi trebala biti odlična, barem prema broju dolazaka. Prema prvim procjenama gotovo je 15 do 20 posto više turista nego lani. No važno je odmah se odmaknuti od te dnevno-političke retorike, jer kad je riječ o prihodima od same turističke industrije za vrijeme Uskrsa, čak i kad je blagdan tako idealno kalendarski pozicioniran na kraju travnja, kad je proljeće u punom zamahu kao ove godine, ona u tom razdoblju ostvaruje jedva 0,5 posto svojih ukupnih prihoda.

Ne treba smetnuti s uma važnost psihološkog efekta takvih najava u zemlji gladnoj dobrih vijesti, no ipak je važno ne podleći politikantskoj euforiji. Istina, svi očekuju da će ove godine na obalu Jadranu doći više gostiju nego lani, što će značiti i povećanje prihoda, no ključni igrači na turističkoj sceni, na čija se pleća već godina stavlja odgovornost spasitelja posrune hrvatske ekonomije, mnogo su manje euforični od ministra turizma ili premijerke. Realni kontekst ipak daju brojke. Prema podacima Hrvatske narodne banke u trećem kvartalu prihodi od turizma su 45,1 milijun eura manji nego u istom razdoblju 2009. godine. U posljednje dvije godine zarada od turističke sezone smanjena je 16 posto, pokazuju podaci HNB-a, a zašto je tome tako, koliko su zadovoljni prvim turističkim testom te koliko drugi privredni sektori profitiraju od privučenih turista komentiraju naši sugovornici.

• Uskrs je zabilježio izvanredne rezultate, čak iznad očekivanja. Prema prvim prikupljenim podacima gotovo svi hoteli na obali bilježe znatno povećanje broja noćenja tijekom uskrsnog vikenda, a u pojedinim destinacijama zabilježen je i dvostruko veći broj noćenja u odnosu na lani – kaže Kristian Šustar, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca u hotelijerstvu, dodajući da kontinentalni dio bilježi skromnije rezultate.

Šustar stoga očekuje dobre fizičke rezultate od ove sezone, posebice zahvaljujući knjižnjicama s glavnih emitivnih tržišta ostvarenih u prva tri mjeseca ove godine, no dodaje: – Već dulje upozoravamo da Hrvatski turizam stagnira, što se ogleda u profilu gostiju, izvornim tržištima te u fizičkim i financijskim ostvarenjima koja bilježe samo marginalne fluktuacije. Hotelijeri posluju u iznimno lošim uvjetima i kriza je samo potencirala nedostatke koji utječu i na turistički proizvod u cjelini. Neovisno o dobrim najavama, stoga, zbog problematične stuture kapaciteta, nedostatka investicija koje su dovelo i do manjka atrakcija proizvoda u cjelini i danas smo u situaciji da strepimo od svibnja u kojemu nema praznika na glavnim emitivnim tržištima. Ipak, opravdanja za loše rezultate, posebice u fizičkim pokazateljima i rastu zauzetosti kapaciteta, ove godine nema – zaključuje Šustar, naglašavajući žalosnu činjenicu da samo 12,5 posto kapaciteta čine hoteli.

Najveći dio, gotovo dvije trećine, naime, otpada na kampove. Adriano Palman, direktor ureda Kamping udruženja Hrvatske, prije objave zbirnih podataka bio je umjereno optimističan.

• Ako nas posluži lijepo vrijeme, do kraja prvo-svibanjskih praznika očekuje se od oko 90-ak tisuća dolazaka i 320 tisuća noćenja, uglavnom u Istri i na Kvarneru. Najbrojniji će biti gosti iz Slovenije i Italije, a odmah nakon njih, prema najavama, slijede Nijemci i Austrijanci. Na ta tržišta otpast će više od 70 posto noćenja. Trenutačni pokazatelji bukinga i najave sezone 2011. su dobri, međutim, kamping-gosti su još individualni gosti od kojih manji broj rezervira smještaj unaprijed. Nema razloga ne vjerovati da će sezona završiti barem na razini lanjske, u kojoj smo ostvarili 14,2 milijuna noćenja u kampovima, odnosno 25 posto ukupnih noćenja ostvarili su kampovi.

Boris Žgomba, predsjednik Udruge hrvatskih putnih agencija, uvjeren je da će konačni podaci za razdoblje od Uskrsa do prvog svibnja ići na ruku procjeni od 10 do 15 posto povećanja te da je to rezultat dobrih promotivnih akcija i maksimalnog angažmana putnih agencija.

• Ako Uskrs shvatimo kao prvi test, to nam može buditi optimizam glede ostatka sezone. Ipak, važno je da su putničke agencije lani imale porast od sedam posto, dok ostatak Hrvatske nije prešao tri posto rasta u svim segmentima. Dakle, zaslužni smo za povećan broj gostiju u organiziranim dolascima – kaže Žgomba, dodajući da individualne, direktne rezervacije putem interneta još nisu ugrozile njihovo poslovanje, posebice jer nude paket usluga. Istina, priznaje da u špicu rastu direktne rezervacije, ali upravo agenti najviše pune kapacitete u svim ostalim mjesecima tijekom godine.

Zanimljivo je da se svi slažu kako ostatak hrvatske privrede premalo zna, uspjeva ili može iskoristiti prednost turista u svojoj zemlji, u tome uspjevaju tek poneke tvrtke, poput prehrambenih Vindije ili Podravke, Hespia ili Bernarde koje proizvode madrace, dok se goleme potrebe za tekstilom (plahte, zavjese, uniforme…) ili drvom (namještaj, interijeri) i slično namiruju s inozemnim tržištima.

• Politički optimizam u uvjetima države u bijednom stanju sasvim je logičan, u turizmu ipak nije sve crno. No struktura našeg turizma još nije promijenjena i svodi se na 80-ak posto usluge kampova i ‘zimmer frei’, pa se nemamo čemu nadati glede ozbiljnijeg utjecaja na makroekonomsku situaciju. I dalje očekujemo da nam vanjske okolnosti, poput vremenskih prilika ili nepogoda u drugim zemljama, idu na ruku. Ako je sve bilo kako je moguće da jest, hotelska industrija još je rizična i ne vraća ulaganja. Prihod od turizma odlazi uglavnom u kuću u privatne džepove ili u HNB, to u 95-postotnom iznosu, što je za cjelokupno gospodarstvo beznačajno. Nema, dakle, nove gradnje, ulaganja, novih sadržaja, wellnessa, tematskih parkova, a nisu dovoljno pokrenute ni prateće industrijske grane. Bez ozbiljnih strukturnih promjena u našoj ponudi, više hotela, golfterena, novih sadržaja ništa se važnije neće dogoditi, pogotovo ne na prihodovnoj strani. Postojeći model ne može još dugo ostati – dodaje Miroslav Dragičević, glavni partner i analitičar Horwath Consultinga, uvjeren kako nemir na jugu Mediterana neće preusmjeriti goste u Hrvatsku, jer jednostavno ti gosti traže all inclusive ponudu koju mi nemamo.

A da nije lako, ali je ipak moguće ubaciti se u turizam, potvrđuju primjeri tvrtke Majur hotelski servis d.o.o. koja opskrbljuje hotelijere kozmetičkim proizvodima te Vindije koja je stvorila poseban asortiman za turistička područja poput pilećeg mesa Cekin i puretine Vindon, mliječnih proizvoda ‘z bregov, odnosno Vivis i Freska, kao i ponudom funkcionalnih sokova i pića Vindi.

• Lanjski su rezultati bolji nego prethodne godine za 9,2 posto, a ove godine vjerujem da ćemo bilježiti 15 posto povećanja. No trebalo je mnogo muke nametnuti se tržištu i dokazati da konkuriramo kvalitetom, ali i cijenom, jer strani lanci hotela vuku sa sobom i svoje dobavljače i uglavnom nisu skloni našima. No kao dio svjetske GM Groupe i nakon što smo dokazali da distribuiramo ili proizvodimo vrhunsku kozmetiku, uspjeli smo ući i u Falkensteiner lanac – kaže Željko Jerković, direktor Majur hotelskih servisa, dodajući da tek sada, kad s tržišta pomalo otpadaju oni koji su mislili da taj posao može biti uzgredan, planiraju pomalo ući i u sektor sredstava za pranje hotela. Uvjerem je da tu postoji velika šansa, ali i da su neplaćanje, nesklonost stranog menadžmenta da upozna lokalni mentalitet, ali i nespremnost naših tvrtki na prilagodbu razlog slabe involviranost i naših prirodnih subjekata u turizam.

Udjel u turističkoj potrošnji može se povećati tek vlastitom optimizacijom ponude, cjenovnom konkurentnošću i kvalitetom. Bitan je aspekt i razgranata distribucija. Poslovni sustav Vindija stoga ima na obali pet komercijalnih poslovnica, opremljenih za brzu distribuciju. Plasman domaćih proizvoda neupitno pozitivno utječe na gospodarstvo, pa je turistički sektor od neosporne važnosti za promociju i plasman kvalitetnih nacionalnih proizvoda – uvjeren je prvi čovjek Vindije Dragutin Drk. No i lokalne vlasti koje prije sezone olako posežu za stečajevima (30-ak hotela je u postupku) i nisu sklone konstruktivnim rješenjima često uzrokuju probleme na uspješnim destinacijama, tvrdi Zvonimira Orešar, generalna direktorica Novi Spa Hotels&Resorta, koji bilježe rast popunjenosti unatoč pritiscima i povezivanjem sa stečajem tvrte Hoteli Novi d.d.

Nema sumnje, i ove će nas godine posjetiti brojni gosti, a kolika će biti njihova potrošnja, to se nitko ne usudi predviđati.