Pravila igre, zahtjevi i učinci rezanja

U Hrvatskoj se bolovanje dijeli na dva dijela – do 42 dana troškove bolesti zaposlenika snosi poslodavac, a nakon toga Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. U prošloj godini HZZO je za naknade isplatio više od milijardu kuna. Kako su te isplate samo za bolovanja dulja od 42 dana, a realno je pretpostaviti da je kraći bolovanja više, poslodavci su vjerojatno na bolovanja potrošili barem još milijardu samo na naknade. Ne radi se pritom samo o ‘muljatorima’ i lažnim bolovanjima.

Postoji niz situacija u kojima se javljaju nepotrebni troškovi bolovanja za poslodavca, a da pri tome radnik nije nimalo kriv, poput bolovanja uzrokovanih čekanjem na uslugu unutar javnozdravstvenog sustava ili nesnaženjem i lošom koordinacijom aktivnosti između subjekata odgovornih za optimizaciju trajanja bolovanja – diplomatski objašnjava Damir Kovačević, direktor Mediserva, tvrtke koja se bavi medicinskim konzultingom.

Iz dostupnih podataka on zaključuje da je ukupni trošak u Hrvatskoj povezan s problematikom bolovanja veći od 3,5 milijardi kuna, odnosno oko 800 kuna po stanovniku. To bi značilo da nam bolovanja donose troškove slične onima Italije (118 eura) ili Velike Britanije (120 eura po stanovniku) unatoč vrlo velikim razlikama u plaćama između Hrvatske i tih zemalja. Međutim, postoji još jedna velika razlika između situacije u Hrvatskoj i u zemljama EU jer je kod nas barem 30 posto od ukupnog iznosa povezanog s troškovima bolovanja nastalo nepotrebno i najvjerojatnije se može reducirati – kaže Kovačević.

Najveći potencijal vidi u skraćivanju čekanja na pretrage, ali i u boljim analizama onoga što rade obiteljski liječnici. Program redukcije troškova bolovanja koji nudi njegova tvrtka službeno je na tržište tek došao, ali rezultate je već pokazao na nekoliko pilot-projekata, od kojih o većini ne smije otkrivati detalje.

U pilot-projektima za početak smo uvrstili jednu javnu ustanovu koja je početno imala više od 24 dana i više od 3.700 kuna izravnih troškova bolovanja po zaposleniku na godinu. Iako smo se mi uključili u razdoblju kada je poslodavac već počeo s nizom administrativnih mjera, rezultati su bili vidljivi već u idućem tromjesečju. Naime, zajedničkim aktivnostima broj dana bolovanja u prosjeku je pao za gotovo 35 posto, a trošak alokiran na problematiku bolovanja za više od 26 posto – kaže Kovačević, dodajući da dio benefita dolazi odmah nakon implementacije zahvaljujući placebo efektu. Naime, kad oni koji muljaju čuju da je uvedena kontrola, većina njih ne usudi se ni pokušavati.

Na temelju tog primjera procjenjuje da tvrtka s 50-ak zaposlenih s pomoću njegova programa može uštedjeti od 15.000 do 60.000 kuna na godinu. Za tvrtku od oko 300 zaposlenika potencijalno bi to moglo značiti i do 350.000 kuna na godinu koje bi ostale u blagajni. Dodatne su prednosti i to što su troškovi implementacije programa minimalni i počinju od 30 kuna po zaposleniku, a glavni trošak zapravo predstavlja bonus. Taj bonus obračunava se kao udjel u uštedenim sredstvima – dakle, ako nema uštede sredstava, ne postoji ni trošak poslodavca. Jedna od tvrtki u kojima se provodi pilot-projekt jest i HGspot, u kojem sustav djeluje oko šest mjeseci.

Rezultati su jako dobri jer je naša tvrtka visokooptimizirana i svaki izostanak djelatnika osjeća se na poslovanju. Iako svako bolovanje ne treba gledati kao lažno i time bacati krivnju na radnike, činjenica je da je do uvođenja Mediservove bilo nelogičnih bolovanja koja su nakon…