FORTIA

U međuvremenu Portugal je uspješno otplatio prvi obrok starih dugova, otprilike četiri milijarde eura, i sada treba pomoć za pokrivanje sljedeće otplate u lipnju od gotovo pet milijardi eura. Razgovori o uvjetima njegova spašavanja između Europske unije, Europske središnje banke i Međunarodnog monetarnog fonda s jedne strane te tehničke vlade s druge strane počeli su pružati odgovore. Atmosfera je pridonio MMF pesimističnim prognozama da će Portugal biti jedina razvijena zemlja u recesiji i sljedeće godine s daljnjim padom od pola posto, a nakon ovogodišnjeg pada od 1,5 posto. MMF-ova prisutnost, unatoč tomu što će EU pljusnuti većinu love, čini Portugalce iznimno nervozima, najviše zbog loših iskustava s tom organizacijom tijekom dva prijašnja ‘stand-by’ aranžmana, 70-ih i 80-ih. Premda Fond nije bio nježan u onim zlatnim godinama divljačke fridmanovštine, Portugalci zaboravljaju da poziv MMF-a redovito prethodi uništena ekonomija. Našlo se tu zamjerki i Europskoj središnjoj banci.

Prema Antóniju de Sousi, šefu Portugalske udruge banaka, ECB je pritisnuo kreditore da prestanu iskorištavati njezinu likvidnost, odnosno da ne povećavaju svoju izloženost ECB-u, i to još prije mjesec dana.

Naime, budući da su banke ‘de facto’ isključene s tržišta, uglavnom su bile prisiljene upotrebljavati ECB-ov novac. Jean-Claude Trichet, šef ECB-a, odlučno je odbacio optužbe o sapunjanju dske Portugalu ustvrdivši da nikog ni na što nisu prisiljavali. Doduše, nije tajna da već neko vrijeme žele smanjiti ovisnost banaka u eurozoni o svojim financijama i da su zbog toga poslali upozorenja. Osim toga, banka je obustavila kupovanje portugalskih obveznica u posljednja dva tjedna i dokrajila ga prošlostjednim dizanjem kamatne stope u eurozoni za četvrt posto, na 1,25 posto. Drugim riječima, nije izričito bilo naredeno da se prestane kupovati državni dug, no natuknica je, očito, bila jasna. Kategorično odbijanje odgovornosti posljedica je negativnog javnog mnijenja prema ECB-u tijekom irskog spašavanja.