Od svibnja i u Sloveniji

Tvrtka iz Gruda lider je u proizvodnji higijenskih proizvoda u BiH. Otvorenjem tvornice pokraj Zagreba u Violeti planiraju povećati udjel na hrvatskom tržištu sa sedam na 30 posto i ozbiljno napasti slovensko, austrijsko i mađarsko tržište.

Tvrdi da je udjel Violetina toaletnog papira u BiH između 53 i 87 posto, kuhinjskih ručnika oko 62 posto, pelena oko 37 posto te higijenskih uložaka oko 28 posto. Osim proizvodne djelatnosti, tvrtka je usmjerena na uvoz i distribuciju prehrambenih i higijenskih proizvoda, a u BiH broji oko šesto zaposlenika. Najviše izvozi u regiju, i to u Hrvatsku, Makedoniju, Crnu Goru, Albaniju, Kosovo i Srbiju.

• Izvozimo i u zemlje Europske unije, a novim projektima namjeravamo ozbiljnije napasti slovensko, austrijsko i mađarsko tržište – kaže Čorluka, dodajući da je nova tvrtka u grupaciji Violeta Slovenija počela s radom u siječnju ove godine.

• Izvoz bosanskohercegovačkih proizvoda u Sloveniju poslužit će kao testni projekt za ozbiljnije plasiranje proizvoda u ostale zemlje Europske unije. Prodaja prvih higijenskih proizvoda iz Bosne i Hercegovine u Sloveniju počinje u svibnju – najavljuje Čorluka dodajući da su ugovorene prve isporuke proizvoda s dva velika i dva manja prodajna lanca, koji imaju udio od približno 50 posto slovenskog tržišta. I s novom tvornicom u Sv. Heleni i novim proizvodima planiraju se više orijentirati na inozemna tržišta.

• Zagrebačko je tržište veliko, a budući da tu industriju prate visoki transportni troškovi, prednost lokacije je svakako i blizina ciljnih tržišta – objašnjava Čorluka razlog investicije vrijedne 12 milijuna eura, financirane vlastitim sredstvima i kreditima komercijalnih banaka. Na hrvatskom tržištu, ističe, zasad bilježe udjel od približno šest do sedam posto, a u kategoriji toaletnog papira i kuhinjskih ručnika računaju s udjelom od približno 30 posto u idućih nekoliko godina.

• Tvornica u Sv. Heleni specijalizirana je za toaletni papir i kuhinjske ručnike i opremljena je najmodernijom tehnološkom opremom u Europi. Planiramo daljnje investicije i širenje proizvodnog programa – kaže Čorluka, dodajući da je površina tvornice oko 5.700 četvornih metara.

• Ako se brend uvjerljivo uklapa u svijet omiljene serije, ako se vidi kako ga koristi omiljeni lik uz kojega ste vezali svoje emocije, ako ga upotrebljava neki stručnjak čijem integritetu vjerujete, brend ima mnogo veće šanse, ne samo da bude primijećen nego i zavoljen, a to je danas najvrednije – kaže Vince. Sadržaj se može brendirati na nekoliko različitih načina – kroz sponzorstvo nad sadržajima, kroz ‘product placement’ i istinsko prožimanje brenda i sadržaja, odnosno brendiranu zabavu.

Brendirana zabava nije usredotočena na to da predstavi dobre karakteristike nekog proizvoda. Ona je usmjerena na prenošenje kulture brenda i pokušava proizvesti emocije koje će potrošače potaknuti na potrošnju. Omogućava brendovima da zabavnim sadržajima izgrade i obogate svoj identitet te da stupaju u prsnije i neposrednije odnose sa svojim ciljanim skupinama i pristupe gledatelja na mnogo efikasniji način nego što to danas može ponuditi reklamni blok ili klasični oglas. Taj je trend u velikom porastu upravo stoga što omogućuje brendovima da izdaju iz rezervata oglašavanja.

Najjednostavniji način za vezivanje brenda uza sadržaj jest sponzorstvo nad sadržajima, međutim to nije brendirana zabava u pravom smislu. Naime, financijska ili telekomunikacijska industrija mogu svoj logotip vezati uz određeni talk-show ili sportsko natjecanje a da njihov brend uistinu ne bude prožet takvim sadržajem. Takva suradnja može biti vrlo plodonosna, kao što je vezivanja brendova poput Adidas ili Nike uza sportska natjecanja ili domaćih pivovara i nogometa kroz projekte poput Karlovačkog kornera.

Kulinarska emisija Ane Ugarković ‘Kod Ane’ uspješno surađuje s nekoliko različitih kompanija koje svoje proizvode uspješno plasiraju u njezin lonac. Riječ je o strategiji koja je više od klasičnog ‘product placement’. Strateško smještanje proizvoda je druga vrsta vezivanja brenda i sadržaja. Kao strategija je naročito opasno ako nije riječ o kvalitetnoj primjeni jer prečesto djeluje neprirodno ubacivanje proizvoda gdje im nije mjesto pa se serije ili videospotovi pretvaraju u izloge.

Kada Britney Spears pjeva pred Sonyjevim računalom, cijela stvar izgleda umjetno, dok, primjerice, dizajn Alexandra McQueen u spotu ekscentrične Lady Gage ima više smisla. Scena koja se doživljava prirodnije učinkovitija je. Problem je što su nasilne i umjetne infiltracije proizvoda u sadržaj, upravo zbog sve manjih budžeta za klasične reklamne spotove, sve češće.

To objašnjava zašto je najkvalitetniji oblik prožimanja brenda i sadržaja odnosno pravo brendiranje zabave na domaćem tržištu još u povojima. U tom je smislu pionirski korak napravila Ring Multimedija šestominutnim serijalom ‘Dnevnik plavuše’ za brend dm-a. Brend i priča u tom se kratkom formatu isprepliću, a gledatelji su dobili više od reklamnog spota.

Povoda za inzistiranje na jačanju i širenju sličnih strategija ima dovoljno. Neka globalna istraživanja kažu da je mlađa populacija naročito blagonaklona prema brendiranoj zabavi. Istraživanje koje prenosi thenextweb.com kazuje da se 66 posto ispitanika starih između 16 i 24 godine izjasnilo kako žele da ih brendovi zabavljaju. Podizanje svijesti o brendu kroz zabavu efikasno djele i na prodaju. Naime, 71 posto ispitanika priznalo je da će radije kupiti brend koji ih zabavlja nego neki koji to ne pokušava.

Za kvalitetno brendirani sadržaj nužna je kvalitetna suradnja proizvođača sadržaja i marketinških stručnjaka. Kad god jedni rade posao drugih dolazi do stanovite devijacije i netko strada, ili sadržaj ili brend. Brendirani sadržaj može promatrati kao brak iz interesa, ali, kao i u svakom braku, i ovdje vrijedi pravilo da obje strane trebaju zadovoljavati svoje potrebe. Ako tome nije tako, netko strada i brak puca. Kakogod vam usporedba izgledala neumjesno, najuspješniji spojevi doista uključuju i ljubav – stvarnu, dublju, svjetonazornu, stilsku i idejnu vezu između brenda i sadržaja – smatra Vince.

Kako pokrenuti novi biznis ili proširiti stari s minimalnim ulaganjem? Odgovor na to pitanje traži 78 posto ispitanika i gotovo svi mali i srednji poduzetnici. Novac koji traže nije dovoljan za apetite institucionalnih ulagača, a banke traže hipoteke. Stoga su ‘start-up’ tvrtke osuđene na pronalaženje poslovnih anđela ili ušteđevinu ‘iz čarape’.