Home / Lifestyle i trend / piše KRISTINA KARDUM [email protected]

piše KRISTINA KARDUM [email protected]

Ana Vilenica i Mario Valentić glume u ‘Dnevniku plavuše’, inovativnome šestominutnom formatu za dm-ov brend.

Ako se brend uvjerljivo uklapa u svijet omiljene serije, ako se vidi kako ga koristi omiljeni lik uz kojega ste vezali svoje emocije, ako ga upotrebljava neki stručnjak čijem integritetu vjerujete, brend ima mnogo veće šanse, ne samo da bude primijećen nego i zavoljen, a to je danas najvrednije – kaže Vince. Sadržaj se može brendirati na nekoliko različitih načina – kroz sponzorstvo nad sadržajima, kroz ‘product placement’ i istinsko prožimanje brenda i sadržaja, odnosno brendiranu zabavu. Brendirana zabava nije usredotočena na to da predstavi dobre karakteristike nekog proizvoda. Ona je usmjerena na prenošenje kulture brenda i pokušava proizvesti emocije koje će potrošače potaknuti na potrošnju. Omogućava brendovima da zabavnim sadržajima izgrade i obogate svoj identitet te da stupaju u pristojno i neposredno odnose sa svojim ciljanim skupinama i pristupe gledatelja na mnogo efikasniji način nego što to danas može ponuditi reklamni blok ili klasični oglas. Taj je trend u velikom porastu upravo stoga što omogućuje brendovima da izdaju iz rezervata oglašavanja.

Najjednostavniji način za vezivanje brenda uza sadržaj jest sponzorstvo nad sadržajima, međutim to nije brendirana zabava u pravom smislu. Naime, financijska ili telekomunikacijska industrija mogu svoj logotip vezati uz određeni talk-show ili sportsko natjecanje a da njihov brend uistinu ne bude prožet takvim sadržajem. Takva suradnja može biti vrlo plodonosna, kao što je vezivanja brendova poput Adidas ili Nike uza sportska natjecanja ili domaćih pivovara i nogometa kroz projekte poput Karlovačkog kornera.

Kulinarska emisija Ane Ugarković ‘Kod Ane’ uspješno surađuje s nekoliko različitih kompanija koje svoje proizvode uspješno plasiraju u njezin lonac. Riječ je o strategiji koja je više od klasičnog ‘product placement’. Strateško smještanje proizvoda je druga vrsta vezivanja brenda i sadržaja. Kao strategija je naročito opasno ako nije riječ o kvalitetnoj primjeni jer prečesto djeluje neprirodno ubacivanje proizvoda gdje im nije mjesto pa se serije ili videospotovi pretvaraju u izloge. Kada Britney Spears pjeva pred Sonyjevim računalom, cijela stvar izgleda umjetno, dok, primjerice, dizajn Alexandera McQueen u spotu ekscentrične Lady Gage ima više smisla. Scena koja se doživljava prirodno učinkovitija je. Problem je što su nasilne i umjetne infiltracije proizvoda u sadržaj, upravo zbog sve manjih budžeta za klasične reklamne spotove, sve češće.

To objašnjava zašto je najkvalitetniji oblik prožimanja brenda i sadržaja odnosno pravo brendiranje zabave na domaćem tržištu još u povojima. U tom je smislu pionirski korak napravila Ring Multimedija šestominutnim serijalom ‘Dnevnik plavuše’ za brend dm-a. Brend i priča u tom se kratkom formatu isprepliću, a gledatelji su dobili više od reklamnog spota. Povoda za inzistiranje na jačanju i širenju sličnih strategija ima dovoljno. Neka globalna istraživanja kažu da je mlađa populacija naročito blagonaklona prema brendiranoj zabavi. Istraživanje koje prenosi thenextweb.com kazuje da se 66 posto ispitanika starih između 16 i 24 godine izjasnilo kako žele da ih brendovi zabavljaju. Podizanje svijesti o brendu kroz zabavu efikasno djele i na prodaju. Naime, 71 posto ispitanika priznalo je da će radije kupiti brend koji ih zabavlja nego neki koji to ne pokušava.

Za kvalitetno brendirani sadržaj nužna je kvalitetna suradnja proizvođača sadržaja i marketinških stručnjaka. Kad god jedni rade posao drugih dolazi do stanovite devijacije i netko strada, ili sadržaj ili brend. Brendirani sadržaj može promatrati kao brak iz interesa, ali, kao i u svakom braku, i ovdje vrijedi pravilo da obje strane trebaju zadovoljavati svoje potrebe. Ako tome nije tako, netko strada i brak puca. Kakogod vam usporedba izgledala neumjesno, najuspješniji spojevi doista uključuju i ljubav – stvarnu, dublju, svjetonazornu, stilsku i idejnu vezu između brenda i sadržaja – smatra Vince.

Brendiranje sadržaja ide ruku pod ruku sa rastom video sadržaja. Naime, do 2014. godine 90 posto ukupnog korisničkog prometa činit će video sadržaj, pa je stoga logično da se tome prilagode i oglašivačke strategije. Upravo je to poticaj za sve više kvalitetnog brendiranja zabave. Internet je promijenio način na koji se konzumira sadržaj. Sve vrste sadržaja bit će dostupne u bilo koje vrijeme, na bilo kojem mjestu i na bilo kojem uređaju. Tipično internetski sadržaji sele na TV ekran (YouTube i Facebook na TV-u), a oni televizijski na zaslon računala, mobitela i tableta. Primjer za brendiranu zabavu na internetu su web-serijali. U prošloj godini web-serijali postali biznis vrijedan pola milijarde dolara u svijetu, a tijekom 2011. godinu taj će segment dodatno rasti. Što se domaćeg tržišta tiče potreban je oprez prije optimizma. Kao što kaže Nikola Vrdoljak, direktor agencije Ginger, osnovni problemi za domaći web-serijale jesu već uvriježene boljke domaćeg tržišta, a odnose se na veličinu i nerazvijenost. – Uvjeran sam da ćemo web-serijale uskoro vidjeti u Hrvatskoj u nekom obliku. Sve će više brendova pametnije pristupati potrošaču pa će tako usvojiti i ovaj pristup kojemu raste popularnost. Uostalom, mnogi brendovi prisutni na domaćem tržištu brendovi su velikih i razvijenih zemalja koji takve strategije tamo već razrađuju – smatra Vrdoljak.

Uspješni primjeri brendiranje zabave na stranim tržištima su svakako stilizirani modni kratki filmovi. Brendovi poput Ralph Lauren, Diora i Burberryja koriste kratak filmski format kako bi u suradnji s vrhunskim filmašima i kreativcima ponudili vrijednost više. Gucci je surađivao s poznatim strip umjetnikom Frankom Millerom za svoj kratki film s Chrisom Evansom i Evan Rachel Wood, dok je Chanel ujedinio snage s Martinom Scorseseom. Osim što zabavlja, brendirani sadržaj može i natjerati na diskusiju. BMW je upravo u tom smjeru otišao sa serijom filmova ‘Wherever You Want To Go’ koji potiču raspravu o budućnosti mobilnosti u kojima su sudjelovali brojni čelnici ljudi velikih kompanija, poput Marisse Mayera iz Googlea ili kreativaca poput Syd Meada – dizajnera u SF filmskom klasiku ‘Blade Runner’. Brendiranje sadržaja sasvim se uspješno može uklopiti i u masovne strategije ‘crowdsoarcingsa’ gdje se publiku zamoli da pridonosi sadržaju. Inetlova ‘Visual Life’ kampanja primjer je brendiranog sadržaja koju su inspirirali i stvarali korisnici koji žele podijeliti svoja iskustva, fotografije i videa iz djetinjstva. Iz Ikeine radionice izašla je urnebesna online video-kampanja ‘Easy to Assemble’ u kojoj su slavne ličnosti i glumci pokušavali raditi u Ikeinoj trgovini. Primjera je mnogo. Kako osmisli takve uspješne marketinške priče na nov način? Dario Vince smatra da treba pripaziti jer se u oglašavanju, unatoč staroj marketinškoj dogmi da je potrošač Bog, u praksi stvari završile tako da su Bog postali klijent i njegov brend, a sadržaj je sto posto namjenska, funkcionalna roba. – Ako želite stvoriti uspješnu brendiranu zabavu, sadržaj mora biti bog. Vi ovdje ulazite na njegov teren, a ne on na vaš. Zato se moraju poštovati prioriteti sadržaja i ni u jednom trenutku ne smijete rušiti njegovu autentičnost i kredibilitet. Gledatelji brzo prepoznaju ako to nije tako i onda automatski gube vrijednosti koje ste željeli ostvariti – zaključuje Vince.